Primjera radi, u Bijeljini, najvećoj žitnici RS, mjesta za upis u srednje škole ostalo je samo u oblasti poljoprivrede i prerade hrane, dok u Gradišci, koja je poznata kao lider u proizvodnji voća, gotovo niko neće u voćare.
"Upis u poljoprivredne smjerove je katastrofalan. Planirali smo upisati tri razreda po 28 učenika, a upisali smo tek 70 i nedostaje nam 14 učenika da bismo formirali tri razreda", kazao je Rodoljub Vulović, direktor Poljoprivredne i medicinske škole u Bijeljini.
Zbog toga je, kako je rekao, resornom ministru upućen zahtjev da razredi budu formirani sa po 24 učenika, a ne kako je planirano sa po 28.
"Imamo 40 odjeljenja, ali iz godine u godinu sve je manje interesovanja za poljoprivrednu struku. Vjerovatno zbog toga što je mogućnost zapošljavanja mala, a stočni fond uništen", ocijenio je on i dodao kako je zbog velikog interesovanja za medicinsku školu upisano više učenika.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja bijeljinskih poljoprivrednika, kaže da su djeca, kada se pogleda situacija u poljoprivredi, možda i pametna što ne žele na njivu, već, kako je rekao, traže sebi mjesto na državnim stolicama.
"Djeca znaju kakvi su uslovi u poljoprivredi i sa kakvim se problemima srećemo. Takođe, vidjeli su svoje roditelje kako se pate i ne pada im na pamet da idu za njima", kazao je on.
Ocijenio je da vlast i resorno ministarstvo ne razmišljaju mnogo o tome šta je mladim ljudima potrebno i da se sve radi bez ikakvih planova.
Ništa nije bolje ni u Gradišci, gdje kubure da sastave jedan razred voćara i cvjećara.
"Napravili smo tek jedno odjeljenje voćara i cvjećara. U to odjeljenje je upisano 12 cvjećara i devet voćara i nadamo se da će do početka nastave i njih biti ukupno 24", kazao nam je Miladin Gagić, direktor Srednje stručne i tehničke škole u Gradišci.
Inače, zbog velikog interesovanja i ova škola je svoje odjeljenje medicinskih tehničara morala proširiti na 34 učenika.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kaže kako je nezainteresovanost mladih ujedno i najveća bolest u voćarstvu.
Ipak, kako je rekao, svaki pošten i vrijedan voćar, ukoliko se ozbiljno bavi svojim poslom, uz pomoć nadležnih može solidno živjeti.
"Voćarstvo je perspektivna grana i žalosno je da u nju gotovo neće niko. Može se zaraditi i traži se struka, ali niko ne voli da radi. Neće svaka godina biti kao ova, da bude grada. Mi u Udruženju i resornom ministarstvu idemo na sigurniju proizvodnju, gdje uz sadnju voćnjaka postavljamo protivgradne mreže i sisteme za navodnjavanje", kazao je Dojčinović.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da se trude da na sve načine privuku mlade ljude da se okrenu agrarnoj proizvodnji, ali i podsjećaju kako je obrazovanje u nadležnosti Ministarstva prosvjete i kulture.
"Ako proizvođač ima formalno obrazovanje u poljoprivredi, što znači da je završio poljoprivrednu školu ili fakultet, dobija pet odsto više podsticajnih sredstava iz našeg budžeta za poljoprivredu, a ako je mlađi od 40 godina, dobija još pet odsto u odnosu na ostale", kazala je Gordana Rokvić, pomoćnik ministra.
Dodala je kako se mnogo radi i na neformalnom obrazovanju, kroz obuke i seminare, kojima se podiže nivo primjene savremene tehnologije u poljoprivredi.
izvor: Srna
