Ovi divlji konji su zapravo potomci pitomih konja, koji decenijama odolijevaju oštrim zimama, kiši, vjetru, krivolovcima i grabežljivcima. Sve do prošle godine na snazi je bio Zakon o zaštiti divljih konja, no Opština Livno tu je odluku povukla.
Ovu neobičnu i rijetku pojavu u Bosni i Hercegovini mogu vidjeti svi oni koji se voze pravcem Kupres-Livno.
Željko Krišto, član planinarsko-ekološkog društva Borova Glava o njima brine već duži niz godina. Ponekad ih je, kaže, teško pronaći.
"Od deset minuta pa do dva sata potrage, zavisi jer je pak ovo nepraktičan teren kad se ide vozilom. Dobar dio bi se trebao prepješačiti, tako da treba dosta vremena da se nađu konji", otkriva Krišto.
Broj konja, iz godine u godinu, sve je veći, kaže Željko. Ima ih nešto više od 600, ali tačan broj znaće krajem mjeseca kada završava sezona ždrijebljenja. Izvorno to nisu divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici 70-ih godina u jednoj od ekonomskih i političkih migracija pustili da slobodno žive u prirodi. Od tada do danas uglavnom se okupljaju na ovom području, dok se zimi kriju od bure i leda.
"U zimskom periodu mi moramo dva puta dnevno izići na teren, donijeti sol na teren. Tu su problemi, tada trebaš ljude angažovati. 2012. godina je bila jako nezgodna, i zimski i ljetni period kada su bile velike suše. Prošle godine smo izgradili jedno pojilište, ove godine jedno i planiramo još jedno izgraditi", kaže Krišto.
Budući da ovo područje nema rijeka i drugih izvora, konji se napajaju isključivo iz ta dva pojilišta, pa stoga u ljetnom periodu često prelaze preko magistralne ceste, što predstavlja veliku opasnost po učesnike u saobraćaju. Saobraćajne nesreće su česte, a nastale štete dosad je plaćala opština.
Odluka o zaštiti divljih konja postojala je do decembra prošle godine kada je Opština Livno tu odluku povukla do usvajanja nove. To je izazvalo probleme mještanima koji žive na području gdje obitavaju konji, kao i vozačima, koji sada ne mogu dobiti odštetu u slučaju sudara s konjima.
Odluka je povučena, jer su vozači tražili sve veće sume na ime naknade za štetu koju su nanijeli divlji konji.
"Imamo na državnoj razini Zakon o dobrobiti životinja koji trebamo primjeniti na terenu i sačuvati ovo što imamo, jer neki ljudi ove konje smatraju problemom, a ja rješenjem, prvenstveno kao turističkom atrakcijom. Drugim dijelom bi se mogli angažovati ljudi koji bi se zaposlili da ih čuvaju", pojašnjava Krišto.
Godinama su turistima i putnicima zanimljiva atrakcija, veliki broj ljudi dolazi vidjeti ih, fotografisati ili dati im hrane. Takođe, o ovim divljnim konjima snimljeni su i brojni dokumentarni filmovi.
Izvor: N1
