Stalna postavka u Memorijalnoj kući Ive Andrića predstavlja život i književnost dobitnika Nobelove nagrade i sastoji se od sobe u kojoj je rođen, fotografijama sa svečanosti dodjele Nobelove nagrade i bibliotekom sa umjetničkom kolekcijom.
Kustos muzeja Enes Škrgo ističe da je prošlogodišnja turistička sezona bila vrlo dobra za ovaj muzej, a da su među najbrojnijim gostima, kao i u prethodnom periodu, bili ljubitelji Andrićevih radova iz Slovenije.
– Naravno, postoje gosti iz mnogih drugih evropskih zemalja, ali i iz svijeta. Ipak, očigledno je da već nekoliko godina imamo smanjen broj izleta u srednjim školama i studentima književnosti, tako da imamo situaciju da učenici i studenti iz Hrvatske i Slovenije dolaze u većoj mjeri nego iz Bosne i Hercegovine. Ovo objašnjenje se može tražiti na različite načine, jer Andrić možda neće biti dovoljno prezentovan u školskim i univerzitetskim programima, ili da profesori, školski i univerzitetski lideri misle da nije neophodno da mladi dolaze u muzeje, kako bi bili inspirisala i stekla nova znanja – rekao je Škrgo.
Nakon procjene da je Travnik, zahvaljujući Andriću, ušao na književnu mapu svijeta, već godinama, javnost može čuti pitanja o tome zašto danas nema ulice ili trga koji nosi njegovo ime, i zašto, uz nekoliko manifestacija kao što su Andrićevi dani, danas je muzej skoro jedini trag Nobelove nagrade u tom gradu.
– Činjenica je da, s izuzetkom Memorijalnog muzeja i nekoliko skulptura, nema puno toga što bi ukazivalo na to da je ovdje rođen književni nobelovac i da je ovom gradu posvetio neke od najljepših stranica svoje književnosti. S druge strane, Andrić je dobro prisutan u ovom gradu, a dokazi za to su manifestacije posvećene njemu, kao i značajna i finansijska podrška opštine Travnik – kazao je Škrgo.
Naglašavajući da postoje svi argumenti da su Andrić i njegova književnost kulturni i turistički brend Travnika, Škrgo smatra da se mogu pratiti dobri primjeri koji postoje širom svijeta, a da polazna tačka može biti studija koju je pripremio Regionalni muzej u Travniku .
– Naravno, treba biti oprezan, da Andrić ne bude figura estrade. Jednostavno, treba pratiti ono što je rekao i napisao tokom svog života, a postoji čitav niz prijedloga tako da različite strukture mogu prepoznati simbole i inkorporirati ih u ekonomski, društveni i svaki drugi oblik života. To nije ništa sasvim originalno jer imate primjere dobre prakse širom svijeta, počevši od Dablina i Džejmsa Džojsa do rodnog mjesta Mark Tvena, kao i mnoge druge primjere kako su književnost i pisci postali neodvojivi dio grada – dodao je on.
Izvor: visitbih
