Upravo iz tog razloga, Inicijativa Građanke za ustavne
promjene posvećena je adresiranju ključnih nedostataka u prepoznavanju
i zaštiti prava žena u Ustavu Bosne i Hercegovine. Cilj ove inicijative je
promovisanje rodne ravnopravnosti kroz uvođenje rodno odgovornog jezika,
afirmativnih mjera i proširenje postojećeg Kataloga prava.
Ustav BiH, kao temeljni dokument društva, mora biti
inkluzivan i prilagođen raznolikosti modernog društva. Današnje demokratsko
društvo zahtijeva da u procesima kreiranja i izmjene Ustava učestvuju svi
građani i građanke čiji životi ovim dokumentom bivaju regulisani. Inicijativa
Građanke za ustavne promjene zahtijeva da se čuju glasovi žena i
muškaraca širom BiH, kako bi Ustav postao instrument koji reflektuje stvarne
potrebe i prioritete svih.
Rodno odgovoran jezik – prvi korak ka ravnopravnosti
Jezik koji koristimo oblikuje način na koji mislimo i
djelujemo. Trenutni jezični obrasci u Ustavu BiH ne odražavaju punu
ravnopravnost polova. Korištenje rodno inkluzivnog jezika nije samo
lingvističko pitanje, već moćan alat za borbu protiv rodnih stereotipa i
diskriminacije. Implementacijom rodno odgovornog jezika, stvara se atmosfera
inkluzivnosti, a žene postaju vidljivije u javnom i političkom prostoru.
Kako žena može osjećati da je dio sistema ako Ustav BiH
spominje samo „predsjedavajućeg“, „ministre“ i „delegat[e]“? Rodno odgovoran
jezik pruža osnovu za izgradnju pravednog društva u kojem su svi, bez obzira na
rodnu pripadnost, jednako priznati i poštovani.
Afirmativne mjere i proširenje Kataloga prava
Uvođenje afirmativnih mjera u Ustav BiH ključno je za
izjednačavanje pozicija i pristupa ustavom garantovanim pravima za manje
zastupljene grupe. Ovo uključuje prava vezana za:
• Zabranu rodno zasnovanog nasilja, uključujući
nasilje u porodici i na radnom mjestu.
• Ravnopravnost supružnika, s naglaskom na pravednu
raspodjelu imovine i zaštitu interesa djece.
• Slobodno odlučivanje o reproduktivnom zdravlju,
osiguravajući pravo na informisanje i pristup kvalitetnim uslugama.
• Posebnu zaštitu majki i samohranih roditelja,
uključujući podršku tokom trudnoće i adekvatnu socijalnu zaštitu.
Proširenjem Kataloga prava u Ustavu BiH, pružila bi se
osnovna zaštita građanima i građankama u sferama zapošljavanja, roditeljskih
prava i ravnopravnosti u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama.
Vrijeme za promjenu je sada
Rodno senzitivni amandmani na Ustav BiH nisu samo nužnost
već i imperativ za stvaranje društva koje poštuje prava svih svojih članova i
članica. Institucija Ombudsmena BiH prepoznala je ovu potrebu i preporučila
uvođenje rodno odgovornog jezika u Ustav.
Vrijeme je da zajedno radimo na stvaranju inkluzivnog
društva koje će osigurati ravnopravnost za sve – jer bez ravnopravnosti nema ni
istinske demokratije.
Frontal
