Seoski turizam u BiH počeo se razvijati još za vrijeme
Jugoslavije, ali ovaj pojam se češće spominje tek posljednjih desetak godina,
otkako su masovnije prepoznati turistički potencijali ruralnih područja u našoj
zemlji.
Najvažnija posljedica razvoja ruralnog turizma vjerovatno je
napredak ruralnih zajednica, poboljšanje socio-ekonomskog statusa seoskog
stanovništva kako bi radije izabrali ostanak u svojim sredinama nego migraciju
u veće gradove u državi ili izvan države.
U BiH već postoji dosta pansiona, seoskih domaćinstava,
kampova, vinogradarskih kuća, planinskih koliba i etno sela koja pružaju usluge
ruralnog turizma: sportski i rekreativni sadržaj, poput lova, ribolova i
raftinga, zatim prisustvovanje ili učestvovanje u poslovima uzgajanja hrane i
brige o životinjama, jahanje, obilazak obližnjih značajnih lokaliteta i slično.
Međutim, postoje i mnogobrojne teškoće s kojima se susreću
oni koji su se odlučili na ostanak u svojoj lokalnoj zajednici i njeno
razvijanje kroz pružanje turističkih usluga.
"Najveći problem s kojim se suočavaju pojedinci koji
daju doprinos razvoju seoskog turizma je prije svega zakonski okvir koji u
našoj državi još uvijek nije dovoljno definisan za ovu oblast. Takođe, kao problemi
tu su i manjak informisanosti šire publike o aktivnostima u ruralnim
područjima, pronalazak gostiju te problem promocije ponude", rekao je za Klix.ba Boris Trogrančić iz Udruženja Alterural.
Udruženje Alterural je neprofitna organizacija posvećena razvoju,
promociji i profesionalizaciji ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini koja ima
za cilj doprinijeti boljem životu seoskih zajednica i promocija drukčije
perspektive bosanskih sela i njihovih stanovnika. Kao jedan od najznačajnijih
rezultata rada Udruženja Alterural, Trogrančić navodi djelimično sprečavanje
ruralnog egzodusa kroz stvaranje mogućnosti dodatne zarade seoskom
stanovništvu.
Iz Etno sela Herceg Međugorje navode kako su prepreke i
poteškoće na koje nailaze brojne, a najviše se odnose na nelojalnu
konkurenciju, stanje na tržištu, nepoštivanje zakonskih propisa, promociju
turističke ponude, a ističu i kako je sve teže doći do kvalitetnog kadra iz
oblasti ugostiteljstva.
"Nije bilo lako pokrenuti posao, bilo je teško
osigurati finansijska sredstva, ali zahvaljujući posvećenosti i upornosti svih
članova porodice, mogu reći da smo uspjeli urediti jedno malo seosko
domaćinstvo gdje rado dolaze ljudi iz svih krajeva svijeta", rekla je Jelena
Elez iz Etno domaćinstva Kovačević.
Ona kaže kako imaju goste iz zemalja regije, ali je više
onih iz Francuske, Njemačke, Švicarske, Belgije, a ugostili su čak i turiste iz
Južnoafričke Republike.
"Najveći problem s kojim se susrećemo jeste put do
našeg domaćinstva. Selo Vrbnica u podnožju Zelengore udaljeno je 15 km od
asfalta. Put je makadamski, rijetko se održava, tako da kad padne prva kiša
imamo problem. Tu smo najviše očekivali podršku lokalne zajednice, sanacija je
planirana čak i za ovu godinu, ali mi još uvijek čekamo na to, a sezona je već
počela", rekla je Jelena.
Karolina Barešić, koja u posljednjih nekoliko godina radi na
promociji ruralnog turizma u svom rodnom selu Deževice kod Kreševa, smatra kako
zakonski okvir nije toliki problem. Prema njenom mišljenju, to je nepostojanje
dugoročnih planova i uskraćivanje pomoći mladim ljudima koji imaju ideje da ih
realizuju.
Ona vjeruje kako se u zajedništvu i saradnji može postići
puno više i pronaći način kako da se, unatoč otežavajućim uvjetima i zakonskim
ograničenjima gradi i razvija platforma koja će prije svega imati fokus na onom
što se može ponuditi i na tome kako zadržati mlade i obrazovane pojedince te
njihove ideje pretočiti u neke nove zakone, koji će za promjenu, služiti
ljudima i napretku, a ne "gušiti" i ograničavati zamisli i
potencijale kojih svakako imamo napretek u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Klix
