Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizovala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. april određen je za Svjetski dan zdravlja i počinje se slaviti od 1950. godine.
Medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici nalaze se na čelu borbe protiv pandemije izazvane virusom COVID-19, pružanju visokog kvaliteta, poštovanja i tretmana i njege, vodeći dijalog u zajednici za rješavanje strahova i pitanja i, u nekim slučajevima, prikupljanje podataka za kliničke studije. Jednostavno, bez medicinskih sestara ne bi bilo odgovora.
Pandemija Covid-19 podvlači hitnu potrebu za jačanjem globalne zdravstvene radne snage, pouručili su iz SZO.
"Medicinske sestre su okosnica svakog zdravstvenog sistema. Danas se mnoge medicinske sestre nalaze na prvoj liniji borbe protiv Covid-19 “, rekao je dr Tedros Gebrejesus, generalni direktor SZO.
Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u partnerstvu s Međunarodnim savjetom medicinskih sestara (ICN) pokazuje da danas širom svijeta ima nešto manje od 28 miliona medicinskih sestara. Između 2013. i 2018. broj sestara je porastao za 4,7 miliona. Ali to i dalje ostavlja globalni manjak od 5,9 miliona – s najvećim nedostatkom koji su pronađeni u zemljama Afrike, jugoistočne Azije i istočnog mediteranskog regiona SZO, kao i nekim dijelovima Latinske Amerike.
Izvještaj otkriva da više od 80 odsto svjetskih medicinskih sestara radi u zemljama u kojima živi polovina svjetskog stanovništva. Svaka od osam medicinskih sestara radi u nekoj drugoj zemlji, a ne u onoj gdje su rođene ili osposobljene. Starenje takođe prijeti radnoj snazi.
Izvještaj takođe pokazuje da oko 90 odsto medicinskog osoblja u svijetu čine žene, dok se na rukovodećim pozicijama u zdravstvu nalaze muškarci.
Frontal/D.S.
