Isto toliko poskupjela su i jaja, pa
je prije dvije godine za „tablu“ od 30 komada bilo potrebno izdvojiti oko 6,6,
a sada devet maraka.
Ako uzmemo u obzir da u prodavnici kupujemo skoro svakodnevno samo šest
osnovnih namirnica, koje svaka porodica najčešće koristi, i to jedan hljeb,
litar ulja, litar mlijeka, 250 g maslaca, kilogram brašna i osam jaja, doći
ćemo do podatka da mjesečno potrošimo 420 KM samo na ove najosnovnije
proizvode.
Da je hrana sve skuplja, potvrđuje i analiza cijena osnovnih namirnica, koju
svaki mjesec radi Ministarstvo trgovine FBiH, prema kojoj je u novembru ove
godine ulje prosječno koštalo 3,3 KM.
Dvije godine ranije litar ulja je koštao 2,07 KM, što pokazuje da je cijena ove
osnovne namirnice skočila za čak 60 odsto.
Pored ulja, u BiH u novembru je poskupio i maslac, koji sada u FBiH košta 4,08,
a u RS 3,7 KM za pakovanje od 250 grama, što znači da jedan kilogram dostiže cijenu
i do 16 maraka.
Cijene hljeba, brašna i mlijeka u BiH stagnirale su u novembru ove godine u
odnosu na prethodni mjesec, pa je kilogram hljeba koštao 2,46 u Federaciji BiH,
a 2,17 KM u Republici Srpskoj.
Nije se mijenjala ni cijena brašna tip 500, koje u FBiH košta 1,16 KM, a u RS
1,19 KM.
Litar mlijeka koštao je u novembru u Federaciji BiH 1,50 KM, u odnosu na 1,49
KM u oktobru, dok je u RS njegova cijena bila 1,49 KM u odnosu na 1,50
prethodni mjesec.
Gordana Bulić, predsjednik Upravnog
odbora Saveza udruženja potrošača BiH, kazala je da, iako cijene ulja variraju
u zavisnosti od proizvođača, neka prosječna cijena trenutno iznosi od 3,2 do
3,3 KM po litru.
„Poskupljenje ulja je veliki udar na budžet jedne porodice jer jedno
domaćinstvo mjesečno potroši oko pet litara ulja, znači samo za ulje mjesečno
izdvojimo oko 17 KM. Evidentno je da potrošači kupuju sve manje i manje i da
kupuju samo najjeftinije namirnice, jer sada u prodavnici za 50 maraka možeš
kupiti dvije kese proizvoda koje ćeš potrošiti za dva dana“, navela je
Bulićeva.
Ona je kazala da se takođe u posljednje vrijeme može primijetiti da se ulje
pakuje u manja pakovanja, od 0,9 litara, a cijene ostaju iste, pa kupci imaju
osjećaj da nije ni došlo do poskupljenja.
„Iako je proizvodnja drugih, manjih boca za ulje skupa, proizvođačima se i to
isplati, jer potrošač često kupuje to ulje, rukovodeći se cijenom, i ne
obraćajući pažnju na količinu. Tako kupimo manje ulja za iste pare“, upozorila
je Bulićeva.
Nezavisne/Frontal
