Danas živimo u eri robota i novih vrsta poslova.
Broj robota koji se koriste pri različitim vrstama poslova dostigao je rekordni nivo, dok je globalna nezaposlenost pala na 5,2% u 2018.godini, što iznosi najmanji procenat u posljednjih 38 godina, prema tvrdnjama Svjetskog ekonomskog foruma.
Drugim riječima visoka tehnologija i visoka zaposlenost ne moraju da budu međusobno isključive.
Uz ovu sinhronizovanost između zaposlenja i tehnologije izvjesno je da će poslovi postati pristupačniji, fleksibilniji i liberalniji u naredne dvije decnije.
Svjetski ekonomski forum navodi sljedeće značajne promjene, koje predviđa da će se desiti:
• Vještačka inteligencija i robotika će kreirati više posla ne manje, kao što je to slučaj i danas
• Neće biti nedostatka radnih mjesta, ali ukoliko ne preduzmemo prave korake, može se desiti da nećemo imati adekvarno obučen kadar za nove poslove
• Rad na daljinu postaje sve popularniji, pa će gradovi ući u borbu za talentima. Nepovezanost posla sa određenim mjestom daje geografsku slobodu ljudima da žive gdje god žele, te će se gradovi međusobno boriti da privuku novu radnu snagu
• Većina zaposlenih do 2029.godine će raditi kao freelancer-i
• Tehnološke promjene će nastaviti sa rastom, tako da će učenje novih vještina biti konstantna potreba kroz život.
Većina diskusija nije na temu da li će biti ili neće biti promjena, već šta treba da uradimo kako bi najbolje iskoristili posljedice tih promjena.
Donosimo nekoliko preporuka koje nam mogu pomoći da pozitivno iskoristimo buduće izazove:
1. Razmislite o obrazovanju
Brze tehnološke promjene znače da ljudi koji upravljaju mašinama moraju stalno da uče nove vještine i to brzo. Trenutni obrazovni sistem se previše sporo prilagođava i neučinkovit je za savremeni svijet.
Moramo da sagradimo obrazovni sistem za cjeloživotno učenje i kulturu koja će ga promovisati. Ova reforma mora da krene od vrtića, koji teba da bude besplatan i obavezan, dok obtazovanje mora da bude dostupno tokom čitavog radnog vijeka.
Vještine, ne fakultetska diploma, je ono što će se cijeniti kod radika u budućnosti- tako da trebamo osigurati da fakulteti budu pristupačni i da odgovori na nove izazove tako što će ponuditi nove i naprednije programe. Profesionalni programi usmjereni na vještine trebaju biti dostupni šitokoj javnosti.
Obrazovni sistem mora da obuči ljude vještinama koje mašine još uvijek ne posjeduju ili nisu dovoljno dobre da bi zamijenile čovjeka.
Ovo podrazumjeva meta-vještine kao što su preduzetništvo, timski rad, znatiželja i prilagođavanje.
Kao što se vlada prilagiđava radnoj snazi na svim nivoima, tako i poslodavci moraju da preuzmu dio tereta. I poslodavci trebaju da ulažu u radnu snagu, da omoguće obrazovanje radne snage koju danas imaju, za rješavanje izazova pred kojim će se sutra naći.
2. Promjena osiguranja radnika
Porezi, zdravstvo, osiguranje od nezaposlenosti i penzioni sistemi su stvoreni za industrijsku eru i oni neće služiti nikome u budućnosti ako ne bude došlo do značajnih reformi.
Da bi sistem osiguranja bio efikasan i u budućnosti, treba uključiti i tehnologiju za ostvarivanje svih dobrobiti.
Mnogi alternativni sistemi se već testiraju, kao što je „fleksigurnost“, danski model koji nudi osiguranje u slučaju nezaposlenosti i subvencije za treninge iz raznih oblasti.
Drugi kao što su „prenosive beneficije“ i Univerzalni osnovni dohodak, takođe se testiraju.
3. Osigurati ljudima veću slobodu i fleksibilnost
Djelujući zajedno vlada i poslodavci mogu olakšati život radnicima i povećati uključenost. Početak bi bio prihvatanje rada na daljinu, fleksibilan raspored i moć platforme.
Rad u kancelatiji često nije moguć pa ni praktičan za nove roditelje, samohrane roditelje, one koji žive sa invaliditetom- ali ako uzmemo u obzir njihovu mogućnost da ostvare prihode u slučaju da im se omogući rad od kuće ili prilagođeno radno vrijeme, jasna će biti računica. Mnogi već ostvaruju ovakav vid rada.
„Danas 20-30% radno sposobnog stanovništva u SAD-u i EU učestvuju u samostalnom radnu“, navodi Svjetski ekonomski forum.
Prema tvrdnjama nekih ekonomista, popularizacijom rada na daljinu mogla bi se smanjiti rodna nejednakost, te povećati broj zaposlenih žena.
Protekle tri industrijske revolucije omogućile su povećanje nivoa globalizacije. I dok je omogućen ekonomski rast, posljedice su uglavnom bile negativne za ljudsku populaciju. Zapadne ekonomije su se suočile sa smanjenjem srednje klase.
Sada i 4 industrijska revolucija doprinosi razvoju ekonomije, ali moramo osigurati da ona bude pozitivna za sve.
Izvor: World Economic Forum
