Ministar uprave Hrvatske Arsen Bauk maložio je da se promijene imena svih ulica koje nose ime ratnog zločinca i visokog ustaškog funkcionera Mila Budaka, kao i Ulicu 10. aprila, koja se nalazi u selu Slatinski Drenovac.
U deset gradova i opština još uvijek postoje Budakove ulice ˜– u Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici, Pagu, Pleternici, Komiži, Lovincu, Jasenici, Klakaru, a u Pakoštanama čak dvije, piše riječki Novi list.
Od uprava tih lokalnih samouprava i opštine Čačinci, na čijem području je ulica posvećena danu osnivanja NDH, Ministarstvo uprave zatražilo je odluke o imenovanju spornih ulica, kako bi se utvrdilo da li su u skladu s Ustavom i zakonima, navodi riječki dnevnik.
Pritom se u Ministarstvu pozivaju i na Vladu Ive Sanadera, koja je 26. avgusta 2004. godine donijela odluku o uklanjanju spomen-obilježja Juri Francetiću u Slunju i Mili Budaku u Svetom Roku.
U tom se dokumentu ističe da je njihovo postavljanje bilo "suprotno izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske i da nanosi štetu ugledu i interesima Republike Hrvatske".
Nadležna ministarstva odmah su postupila po toj odluci i u Svetom Roku je uklonjen spomenik Mili Budaku, koji su, inače, finansirali hrvatski iseljenici.
"Ako spomenik nije bio u skladu s Ustavom, onda nisu ni ulice koje nose Budakovo ime. Ali, konačnu odluku o tome donijeće nadležni sud. Mi možemo samo obustaviti izvršenje odluke o imenovanju ulice i poslati je na sud da utvrdi je li ona bila u skladu sa Ustavom i zakonima’, rekao je Bauk za Novi list.
Ministar uprave podsjeća i na izjave najviših funkcionera HDZ-ove vlasti 2004. godine, koji su redom tvrdili da je neophodno ukloniti podsjećanja na Budaka.
Tako je, na primjer, tadašnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks objašnjavao da je Hrvatska utemeljena na tradicijama antifašizma i da se stoga ne može tolerisati bilo kakvo obilježje pripadnicima pokreta i stranaka koje su u Drugom svjetskom ratu bili na strani NDH i fašizma.
Ubrzo nakon akcija u Svetom Roku i Slunju, u nekoliko gradova u hrvatskoj promijenjena su imena ulicama Mila Budaka.
Do kraja 2004. gradska vijeća u Gospiću, Kninu i Zadru, sva tri sa HDZ-ovom većinom, ukinula su ulicu Mile Budaka, ali se deset drugih gradova oglušilo o nalog tadašnje Vlade.
Mile Budak, hrvatski pisac i političar, jedan je od osnivača ustaškog pokreta i tvorac rješavanja "srpskog pitanja" u Hrvatskoj – jednu trećinu ubiti, jednu protjerati, jednu pohrvatiti (pokatoličiti). Njemu se pripisuje i ustaška krilatica "Srbe na vrbe".
Bio je ministar obrazovanja i vjere u NDH, kasnije ministar spoljnih poslova i hrvatski ambasador u nacističkoj Njemačkoj.
Partizani su ga uhvatili u maju 1945. godine, a poslije kratkog suđenja strijeljan je sa ostalim uhapšenim članovima Vlade NDH u Maksimirskoj šumi. Svi su sahranjeni u zajedničkoj grobnici na nepoznatoj lokaciji.
(RTS/Frontal)
