List tvrdi da je sva kompromitujuća građa izdvojena iz
Stepinčevog dosijea hrvatske Službe državne bezbjednosti, a da je u trijaži
dokumentacije učestvovao sam vrh Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, dok je
pojedina akta iz dosijea "izvukao" prvi hrvatski predsjednik Franjo
Tuđman.
Ova arhivska građa, u kojoj je i pismo papi Piju Dvanaestom
i 30 priloga o prisilnom pokatoličavanju pravoslavaca, kako ističe list,
decenijama je nedostupna istraživačima i istoričarima.
Da je vrh Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, uklanjanjem
kompromitujućeg materijala "oprao" Stepinčevu biografiju, već
decenijama se govori u krugovima istoričara genocida u NDH, a slična tvrdnja
iznijeta je i u posljednjem broju zagrebačkog nedjeljnika "Globus".
Ključni trenutak za skrivanje ove građe dogodio 1992.
godine, kada je hrvatski MUP predao kardinalu Franji Kuhariću sve materijale
hrvatske Državne bezbjednosti u vezi sa djelovanjem Rimokatoličke crkve od
1945. do 1990. godine, kao i svu stariju građu konfiskovanu nakon oslobođenja
1945. godine.
Kaptol je 2000. godine ovu građu proslijedio Hrvatskom
arhivu, ali nekompletnu, zadržavši većinu najvažnijih dokumenata "i to
najdelikatniju" i stavio ih pod trajni embargo.
"To se vidi iz ličnog dosijea Alojzija Stepinca, gdje
je na mnogim mjestima vrlo precizno naznačen naziv dokumenta o kojem je riječ,
ali i napomena `nedostaje`", navodi "Globusov" novinar Darko
Hudelist.
On kaže da je Tuđman kardinalu Franji Kuhariću 1990. ili
1991. godine lično uručio originalne primjerke pet tomova Stepinčevih dnevnika.
Ovi zapisi, obogaćeni dodacima, fotografijama, bilješkama,
isječcima iz štampe – i danas su zaključani na Kaptolu, a smatraju se krunskim
dokazom o Stepinčevoj umiješanosti u zločine NDH.
Hrvatski arhiv čuva samo takozvani "neovjereni prepis
suvih kardinalovih bilježaka", bez aneksa i dopunskih materijala.
Na poznati sadržaj ovih svezaka pozvao se i patrijarh srpski
Irinej u pismu papi Franji iz 2014. godine, koji je, kako se ispostavilo, bio
ključan za formiranje Mješovite komisije Srpske pravoslavne crkve i rimokatolika.
List navodi da crkva u Hrvatskoj krije i 17 stranica
bilježaka koje je Stepinac napisao nakon susreta sa Titom 4. juna 1945. godine
i na osnovu koga je papi Piju Dvanaestom podnio iscrpan izvještaj.
Izvor: SRNA
