Hrvatska danas preuzima predsjedanje Vijećem Evrope, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istoj sjednici u kojem najstarija evropska organizacija kritikovala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.
Na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Evrope, koji je počeo u četvrtak naveče u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Evrope.
Šest mjeseci poslije, Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska.
Vijeće Evrope, koje danas broji 47 članica – sve evropske zemlje osim Bjelorusije – najstarija je evropska organizacija, osnovana 5. maja 1949. godine u Londonu, s ciljem jačanja evropskoga jedinstva te promocije demokratije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na evropskom kontinentu, prenosi Hina.
Snažno zagovara Istanbulsku konvenciju
Hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Marija Pejčinović-Burić će od danas obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara Vijeća Evrope te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.
Hrvatska je ratifikovala 93 konvencije Vijeća Evrope, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju Vijeće Evrope snažno zagovara.
Konvencija je u Saboru ratifikovana 13. aprila, ali upravo je u toku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje.
Pejčinović-Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha, a to je, kako je rečeno, zaštita žena od nasilja.
S obzirom na to da još država članica koje nisu ratifikovale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, "mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav Vijeća Evrope" u vezi Istanbulske konvencije.
Šefica hrvatske diplomacije odbacila je špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Evrope, a da konvenciju nije ratifikovala.
Prioriteti hrvatskog predsjedanja
Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijeća Evrope – borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.
Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.
Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.
Kao predsjedavajuća, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.
Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa "Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije" 15. i 16. oktobar 2018. u Zadru.
I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, u sklopu predsjedanja biće domaćin nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine.
VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska.
Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizovati viziju saradnje država nakon Drugog svjetskog rata.
Vijeće Evrope dijeli zastavu i himnu s Evropskom unijom.
Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. godine u Strasbourgu, kao tada 40. zemlja.
Izvor: balkans.aljazeera
