Više od tri decenije /1991/ Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom periodu. U 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati.
Lani je u Hrvatskoj pao i mortalitet, bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022.
Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih.
Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.
Posljednjih deset godina stope ukupnog fertiliteta u Hrvatskoj kreću se u rasponu od 1,3 do 1,5.
U Hrvatskoj se već niz godina bilježi porast broja poroda nakon tridesete godine života što se može povezati s društvenim promjenama – produženjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju porodice.
Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri je godine kraće od EU prosjeka – lani je u Hrvatskoj ono za oba spola bila 78,6 godina, a u EU to je 81,5 godina.
Prema podacima Eurostata, za muškarce očekivano trajanje života poraslo je sa 74,6 na 75,4 godina, dok se za žene bilježi porast s 80,8 godina na 81,8 godina.
Izvor: srna.rs
