Isti proizvod, ambalaža, deklaracija, cijena, ali ne i kvalitet. Mnogi proizvodi koji dolaze na naše tržište znatno su lošijeg kvaliteta od onih koji se prodaju u zapadnim zemljama Evropske unije. Sa istim problemom susreću se i Mađari, Bugari, Česi, Slovaci, Rumuni.
"Postoje čitavi proizvodni pogoni iste proizvodne marke i istog proizvoda koji je kasnije plasiran na istočnoevropsko i zapadnoevropsko tržište. Najčešće su u pitanju konditorski proizvodi i različita hemijska sredstva", kaže Nikica Jovanović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.
Naši državljani koji kupe isti proizvod na Zapadu i u Srbiji, jasno vide razliku u kvalitetu. Ona se može prepoznati i po dekleraciji. Ako je uputstvo napisano na hrvatskom, makedonskom, ili bugarskom jeziku, ta roba je lošijeg kvaliteta, od one ispisane na španskom, francuskom ili njemačkom jeziku.
Poznati svjetski proizvođači tvrde da proizvode samo prilagođavaju različitim različitim lokalnim tržištima.
"Ovde u Evropskoj komisiji su odlučili da na to reaguju i najavili su prošlog meseca seriju zakonskih predloga koje će omogućiti nacionalnim vlastima da sprečavaju takvu praksu različitih kvaliteta za iste proizvode u različitim zemljama Evropske unije. Treba podsetiti da je praksa različitih sastojaka i recepata prehrambenih proizvoda zapravo legalna po sadašnjim pravilima, ali Evropska komisija procenjuje da da praksa nije fer i da to predstavlja neku vrstu neopravdanog trgovinskog ponašanja", navodi dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić.
Jedno od rješenja je sprovesti istraživanje.
"Mi smo kao udruženje potrošača voljni da spovedemo istraživanje i da anketiramo potrošače i da konačno izađemo sa konkretnim rezultatima. Za sada imamo samo te pretpostavke i ugledamo se na druge zemlje koje su obavile to istraživanje", navodi Nikica Jovanović.
Najveći problem je obezbijediti finansijska sredstva.
"Ministarstvo poljoprivrede izdvaja sredstva budžetska za narednu godinu u smislu monitoringa i plana, u smislu na koji način radimo i kontrolišemo, sa jednim jasnim i osnovnim ciljem – proizvod koji se nalazi na rafovima u Srbiji mora biti bezbedan i kvalitetan na onaj način kako to propisuju naši propisi. Što se tiče organizacije potrošača, mi smo i sada na vezi po ovom pitanju sa njima, razmenjujemo svoja iskustva i pratimo šta se dešava u Evropi", ističe Nenad Vujović, načelnik poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.
U Srbiju roba lošijeg kvaliteta uglavnom stiže iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gde velike svjetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namijenjenu za stanovništvo ovog dijela Evrope.
Izvor: RTS
