izvor: Tanjug
Učesnici
raprave na Katedri za više međunarodne studije (SAIS) iskazali su
podršku evroatlantskim integracijama regiona i apelovali na zemlje
Zapadnog Balkana da nastave reforme i ostave za sobom međuetničke
tenzije.
Zvaničan stav Vašingtona je da zemlje Zapadnog
Balkana imaju razloga za slavlje – zbog članstva Hrvatske u EU,
sporazuma između Kosova i Srbije i neometanog prenosa vlasti u Albaniji,
prenio je "Glas Amerike".
"Glavna težnja i fokus Sjedinjenih Država
su evroatlantske integracije čitavog regiona. Kao što su navodile brojne
administracije – demokratske i republikanske – Evropa kao cjelina,
slobodna i u miru, to je u velikoj meri naš cilj", rekao je Džonatan
Mur, direktor za pitanja Južne i Centralne Evrope u Stejt departmentu.
Mur
je, međutim, rekao i da bi zemlje regiona trebalo da pokušaju da smanje
etničke i nacionalne tenzije, bore se protiv korupcije i teže
ekonomskim reformama, povećanoj bezbjednosti i vladavini zakona.
"Angažovani smo, predani i zainteresovani za budućnost svih tih zemalja u
okvirima EU i, ako se one za to opredijele, u NATO. To je stav SAD već
godinama i takav stav ćemo i dalje zauzimati", dodao je Mur.
Na
istoj panel diskusiji, visoki saradnik u Centru za transatlantske
odnose pri SAIS-u, Edvard Džozef, ocijenio je da je u ovom procesu spoljno
angažovanje od ključnog značaja.
"U sasvim malom broju slučajeva u
regionu su se rješenja za veoma teške probleme pojavila organski, putem
građanskog društva ili političkog procesa. Generalno, za to je potrebna
spoljna intervencija, spoljni katalizator, a tu mislim na Sjedinjene
Države i evropske saveznike", rekao je Džozef.
Džozef je
istakao da je spoljno angažovanje skoro uvijek dolazilo tek kada je bilo
isprovocirano nekom krizom – i kao primjer naveo uspjeh na razgovorima
koji su utrli put normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije – što je
bio rezultat intenzivnih diplomatskih aktivnosti Sjedinjenih Država i
EU.
Međutim, i Mur i Džozef se slažu da su Makedonija i Bosna
dva izuzetka u smislu ostvarenih ciljeva. Makedonija je zaustavljena u
želji da se pridruži NATO zbog spora u vezi sa imenom koji vodi sa
članicom saveza, Grčkom, dok je napredak Bosne i dalje usporen zbog
etničkih tenzija.
