Kako kaže, ovo područje je kvadratura kruga koju svaki američki političar treba da izbjegava.
"Ako je malo proučio istoriju, onda to nije trebalo da prihvati. Sve izaslanici su ili umrli iznenada ili smijenjeni, od Ričarda Holbruka do Hojt Lija. Ne znam nijednog izaslanika za Zapadni Balkan koji je uspio. Ovo je kvadratura kruga koju svaki pametan američki političar treba da izbjegava", šaljivo je Lazanski ocijenio dolazak specijalnog američkog izaslanika u region.
Međutim, ozbiljno dodaje da kosovski problem mogu da riješe samo – Beograd i Priština.
Palmer je kao rješenje naveo uzajamno priznanje Beograda i Prištine, a Lazanski kaže da koliko zna Srbija neće priznati Kosovo. A da li će to ikada uraditi, ne bi o tome, jer kako kaže, u politici nikada ne recite nikada jer je međunarodna politika trgovina.
"Da vidimo šta dobijamo. Međunarodna politika je trgovina. Principi su principi, ali da vidimo konkretno šta i kako. Mi u ovome času čupamo šta se iščupati da. Situacija nije jednostavna i laka, kosovski problem postoji još od kralja Aleksandra, niko nije uspio da ga riješi. Mi pokušavamo da vidimo šta može da se iščupa", ocjenjuje Lazanski trenutni položaj Srbije.
Iako iz SAD-a stižu poruke da takse, koje je Priština uvela na robu iz centralne Srbije, treba ukinuti i da je neophodan nastavak dijaloga, Lazanski kaže da Vašington da hoće mogao je da pritisne Kosovo da ukine takse. Ovako, one se koriste da bi se vršio posredan pritisak na Srbiju.
"Aha, vi ste dobri sa Rusima. Prekinite odnos sa Moskvom, pa ćemo nagovoriti ove u Prištini da skinu takse. To vam je ta ponuda", objašnjava Lazanski.
"Ako je za antifašizam, zašto ne ode na Sutjesku ili Neretvu gde su se borili Hrvati partizani"
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je povodom 80. godišnjice od početka Drugog svjetskog rata izjavila da je Hrvatska srazmjerno broju stanovnika dala najveći doprinos u borbi protiv fašizma. Lazanski kaže da se ova izjava uklapa u tendenciju revizije istorije.
"Divim se Hrvatima koji su ‘41. otišli u Narodno oslobodilačku borbu iz ideologije, ali je činjenica da je NDH imala široku podršku narodnih masa. Do ‘43. i pada Italije mnogo naroda je učestvovalo u kvislinškim formacijama. Ako hrvatska predsjednica veliča antifašizam, kako to da nikada nije otišla na komemoraciju bitke na Sutjesci ili Neretvi, gdje je bilo Hrvata partizana, Dalmatinaca? A onda se ode u Blajburg pa se klanjaju ustaškoj vojsci koja je tamo zarobljena i djelimično pobijena ‘45", pita Lazanski.
On dodaje da takvim izjavama samo truju odnosi između Srbije i Hrvatske i pita kako naći modus da ti odnosi budu dobri, ako Hrvatska cjelokupnu istoriju počinje od 1991. godine.
Izvor: N1
