On je rekao da je uvjeren da će na kraju svi uvidjeti da su
ovaj sud i sudije radile u skladu sa najboljom pravnom praksom.
“Važno je da ljudi iz Srbije shvate šta radimo i da nam vjeruju”,
rekao je Meron i najavio da će na jesen doći u Srbiju kako bi razgovarao sa
predstavnicima nevladinih organizacija koje okupljaju žrtve, ali i sa srpskim
državnim vrhom.
Upitan da li je Tribunal zaista doprinio pomirenju na
Balkanu, Meron kaže da je Tribunal doprinio uspostavljanju vladavine prava na
području bivše Jugoslavije što je indirektno uticalo na pomirenje.
Ljudi ponekad zaboravljaju šta je misija koju je Tribunalu
povjerio Savjet bezbjednost – a to je da sudi ljudima optuženim za ratne
zločine i utvrdi njihovu odgovornost i kazni ih ili oslobodi, objašnjava on i
dodaje da u rezolucijama Savjeta bezbjednosti nema riječi o pomirenju.
Prema njegovim riječima, najveći doprinos Haškog tribunala
je što je poslije pedeset godina od uspostavljanja prvog međunarodnog suda
pokazao da su međunarodne optužnice i međunarodna suđenja moguća i što je
uspostavio mnoga pravila međunarodnog krivičnog prava koja se sada poštuju u
raznim međunarodnim sudovima.
"Da nije bilo Tribunala, ne bi bilo ni Međunarodnog
krivičnog suda", naglasio je Meron. "U nekim slučajevima, ljudi misle
da ako oslobodimo nekoga, da onda zapravo kažemo da se zločini nisu dogodili. To
nije istina. Mi samo utvrđujemo da li je ta osoba kriva izvan razumne sumnje”,
naveo je Meron.
Povodom oslobađajućih presuda generalima Gotovini, Markaču,
kao i Naseru Oriću, Meron kaže da nije na sudijama da odlučuje kome će se
suditi, već na tužiocima koji treba da prikupe dovoljno dokaza.
Na konstataciju da žalbena vijeća u posljednje vrijeme
poništavaju presude prethodnih instanci, Meron kaže da je ta praksa uobičajena
u svim pravosuđima, jer postoji viša i niža sudska instanca tako da se događa
da sudije u žalbenom postupku donesu različite presude na osnovu istih
argumenata i dokaza.
“To se događa, ali u veoma malom procentu. Na sudu za
Ruandu, koji je veoma sličan našem, ima oko 17 procenata oslobađajućih presuda,
a na ovom sudu oko 20 procenata. To znači da smo na svakih pet koje smo
osudili, jednog oslobodili”, navodi Meron.
Obaranje prvostepenih presuda od strane žalbenog vijeća je u
prirodi pravnog sistema u kojem radi Tribunal i garancija za pravedno suđenje,
kaže on. Meron je odbacio kritike da je sada praktično nemoguće osuditi
komandante i generale čije su jedinice činile zločine sem ako ne postoji
direktna naredba.
“Preporučio bih ozbiljnim pravnim stručnjacima iz cijelog svijeta
da se uzdrže, i sačekaju da vide cjelinu našeg rada, kada Tribunal završi rad
za nekoliko godina”, kaže on.
Povodom inicijative Srbije i još nekih zemalja da se dozvoli
osuđenicima da služe kaznu u svojim zemljama, Meron je potvrdio da je dobio
pismo srpske vlade i da se sprovode konsultacije u vezi sa tim."Srbija
navodi brojne humanitarne razloge za to, ali mandat koji imamo nije da šaljemo
osuđene u zemlje bivše Jugoslavije. To se odnosi na sve zemlje. Tako da to još
uvijek razmatramo", poručio je Meron.
On je rekao i da je veliki poštovalac srpske istorije, da
nema mnogo nacija u Evropi koje su se tako hrabro i odlučno usprotivile
nacističkim osvajačima kao Srbi, kao i da će jedan od njegovih ciljeva u
narednim mjesecima biti da poboljša odnose sa Srbijom.
Meron je pozitivno ocijenio to što je Savjet bezbjednosti
uspostavio nov model međunarodnog tribunala koji će, kako kaže, predstavljati
kontinuitet onoga što je tribunal dosad radio. “I taj novi mehanizam će se u
skladu sa planovima Savjeta bezbjednosti baviti eventualnim žalbama na presude
Karadžiću, Mladiću i Hadžiću. Taj mehanizam će se baviti puštanjem na slobodu
onih koji su odležali kaznu", kaže Meron i dodaje da je Savjet bezbjednosti
prenio međuanrodnu pravnu praksu na novi nivo.
To predviđa da će sudije biti stavljane na listu i pozivane
da dođu u Hag da se bave predmetima, biće plaćani plaćani po učinku i takav
model će koštati znatno manje, navodi on. Odbijajući da komentariše pismo
danskog sudije Harhofa, koji ga je optužio za zloupotrebu i nedozvoljene
kontakte sa američkim zvaničnicima, Meron kaže da je riječ o privatnom mejlu
jedne osobe, a da je sud sastavljen od profesionalnih sudija koji su
objektivni, neutralni i nezavisni i da je ubijeđen da sudije nisu uradile ništa
pogrešno.
(Tanjug/RTS/Frontal)
