Prema obrađenih 99,59 posto biračkih mjesta, Grabar Kitarović vodi s 50,43 odsto glasova, dok Ivo Josipović ima 49,57 odsto glasova.
Grabar Kitarović je, po saopštavanju tih rezultata, izjavila da će raditi za Hrvatsku kako bi bila među najrazvijenijim zemljama EU i sveta.
Josipović je čestitao pobjedu protivkandidatkinji iz HDZ, ističući da je pobijedila demokratija.
"Demokratija je pobjedila, Kitarović je pobjedila u demokratskoj utamici i zato joj još jednom čestitam", rekao je je još aktuleni predsjednik Hrvatske.
Kolinda Grabar Kitarović poručila je nakon što je Državna izborna komisija objavila prve nepotpune rezultate, da će raditi za Hrvatsku kako bi ona bila među najrazvijenijim zemljama EU i svijeta.
"Dragi hrvatski državljani, dobro veče svima u veličanstvenoj noći u kojoj smo ostvarili pobjedu za našu voljenu Hrvatsku. Kad sam krenula u ovu bitku, mnogi su mi govorili što ti to treba. Ja se ne predajem i tako ćemo raditi za Hrvatsku. Ne dam da mi niko kaže da Hrvatska neće biti bogata. Hrvatska će biti najrazvijenija zemlja EU i svijeta. To vam obećavam", poručila je ona.
Prema njenim riječima, Hrvatsku čeka posao "ne sutra, već večeras", prenose lokalni mediji.
Novoizabrana predsjednica na dužnost po zakonu stupa posljednjeg dana mandata odlazećeg predsjednika Ive Josipovića, koji je petogodišnji mandat preuzeo 19. februara 2010. godine.
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je da je pobjeda predsjedničkog kandidata HDZ bila tijesna i da je ona vodila "sektašku kampanju".
Na pitanje da li je poraz Ive Josipovića ujedno i poraz SDP-ove politike, Milanović je rekao da je Vlada u kampanji bila teret Josipoviću.
"U teškom smo poslu. Onaj ko nema kičmu, ne treba ovaj posao ni da radi. Rezultati se vide i vidjeće se i više ove godine", kazao je Milanović, koji je lider SDP.
Milanović je kampanju Kolinde Grabar Kitarović ocijenio sektaškom.
"To je prvi put bila sektaška kampanja u kojoj se kandidatkinja za predsednicu predstavljala kao militantni vojnik svoje stranke. Niko to nikada nije radio, ni predsjednik Tuđman ni Mesić. A niti Josipović koji je bio dosta distanciran od SDP-a, a znao nam je i zapapriti", rekao je Milanović, prenijela je Hina.
Grabar Kitarović – prva žena na mjestu predsjednika Hrvatske
Kolinda Grabar Kitarović, po mišljenju mnogih, najuspješniji je hrvatski diplomata.
Ministar spoljnih poslova i evropskih integracija postala je februara 2005. u vladi Ive Sanadera, i na tom mjestu ostala je do januara 2008.
Prethodno, od decembra 2003. do februara 2005. bila je ministar za evropske integracije.
Polumandat, do 2007. godine, kada ju je Sanader smijenio, protekao je u znaku otvaranja pregovora o članstvu Hrvatske u EU.
Tada je imenovana za ambasadora u SAD. Bilo je špekulacija da ju je Sanader smijenio plašeći se jakih političkih ličnosti u okruženju, te kako bi je udaljio što više od vlasti i partijske centrale.
Od januara 2005. godine, rukovodila je pregovaračkim timom Hrvatske za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.
Za period dok je bila ambašador u SAD, vezana je jedna afera, pošto je nepoznata osoba poslala na adrese ministarstva i nekih novinskih redakcija video zapise na kojima njen suprug Jakov Kitarović koristi službeni automobil tog ministarstva vozeći djecu u školu.
Po istom izvoru, na službenom vozilu (tojota) smanjio je pređenu kilometražu.
Rezultat je bila smjena osobe koja je informaciju proslijedila službenim organima.
Kitarović je godinu dana pošto je imenovana za ambasadora u SAD postala i pomoćnik glavnog sekretara NATO-a Andersa Foga Rasmusena, za javnu diplomatiju, odnosno, po njenim riječima – komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima, kao prva žena na takvoj funkciji.
Grabar Kitarović, počela je politički da napreduje 1993, kada se i zaposlila u Ministarstvu spoljnih poslova, a prethodno je radila u Ministarstvu nauke i tehnologije.
Početkom februara 2014, mediji u Hrvatskoj pisali su da je postala članica uticajne Trilateralne komisije, odnosno Rokfelerovog komiteta, te da je, navodno, na tom spisku najuticajnijih 180 ljudi na svijetu, 69. po redu.
Tim povodom, portali u Hrvatskoj pisali su da je cijelom njenom karijerom rukovodila neka jako moćna – nevidljiva ruka.
Rođena je u Rijeci aprila 1968. delimično se školovala u SAD.
Završila je engleski jezik i španski, da bi 2000. godine magistrirala, s postdiplomskom tezom iz međunarodnih odnosa na temu relacija SAD i Sovjetskog Saveza u vreme okončavanja Hladnog rata, odnosno Ronalda Regana.
Nesumnjivo ima podršku i radikalne desnice u Hrvatskoj. Tako je nedavno čelnik Hrvatske stranke prava Ruža Tomašić izjavila da je sigurna u njenu pobjedu.
Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, pošto su kako tvrdi, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorijenjeni u takozvanom Domovinskom ratu.
Kada je riječ o odnosima sa Srbijom, neposredno uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, rekla je da bi put Srbije u EU uslovila povratkom nestalih osoba iz rata, jer se zalaže za prava manjina u Hrvatskoj.
Ona je u duelu na Televiziji Nova sa protivkandidatom Ivom Josipovićem, rekla da će to tražiti i od Srbije, što se sada ne poštuje.
Kao i Josipović smatra da bi bilo najbolje da se problem graničnih sporova sa susjednim zemljama reši pred Međunarodnim sudom pravde.
Nova predjsednica Hrvatske smatra i da je hrvatski general Ante Gotovina heroj.
izvor Tanjug
