Skupštinska rasprava o prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori zakazana je za sutra, a glasanje za četvrtak; pravni savjetnik Mitropolije crnogorsko-primorske Vladimir Leposavić kaže da je njime prekršeno sve što je moglo da bude prekršeno.
„U slučaju izglasavanja takvog zakona, prva instanca, kada je riječ o pravnom lijeku, je Ustavni sud, a moguće je i obraćanje Sudu za ljudska prava u Strazburu“, kaže Leposavić.
„Ovaj prijedlog zakona najprije krši međunarodne ugovore, uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koja garantuje nepovrjedivost prava svojine, u smislu da se ne može niko lišiti tog prava proizvoljno. Prema Ustavu Crne Gore sve su te konvencije obavezne za primjenu i u Crnoj Gori“, objašnjava za Sputnjik Leposavić.
Prekršeno osam ustavnih načela
Prema njegovim riječima, ovim se prijedlogom krše sva osnovna ustavna načela — o zabrani diskriminacije, o jednakosti pred sudom i pred zakonom, o zabrani retroaktivnog dejstva pravnih propisa, o pravu na pravično suđenje, načela o ravnopravnosti vjerskih zajednica među sobom i o njihovoj odvojenosti od države — sedam ili osam ustavnih načela.
„Njime se, takođe, suspenduje Zakon o svojinsko-pravnim odnosima i Zakon o katastru, koji su sistemski zakoni u ovoj oblasti, koji predviđaju sudsku zaštitu, odnosno utvrđivanje prava svojine sudskim postupkom kad god postoji spor, a ne kao što je ovim zakonom predviđeno — nekim novim, ad hok upravnim propisom“, kaže on.
„Kao što vidite, prekršeno je sve što je moglo da se prekrši“, ističe Leposavić.
Pravni lijek — Ustavni sud i Međunarodni sud pravde
Upitan šta bi, u slučaju izglasavanja zakona, mogao da bude pravni lijek, on ukazuje da je iz skupštinskog Zakonodavnog odbora stigao dokument stručne službe, koji je potom, vjerovatno pod pritiskom, povučen i neće dalje biti razmatran, a koji govori da je Prijedlog neustavan.
„Ako se izglasa, on će očigledno biti antizakon i neustavan je. Prvi pravni lijek je da se pred Ustavnim sudom pokrene postupak za ocjenu ovog zakona neustavnim. To odlučivanje Ustavnog suda bi, po nama, trebalo da se desi u roku od 24 časa, ako ne i ranije, jer je stvar jasna“, ističe Leposavić.
Postoji mogućnost, kaže on, da se, po određenim pravnim osnovama, pokrene postupak pred Međunarodnim sudom za ljudska prava odmah, a u nekim pravnim osnovama i kasnije, kada se iscrpe pravna sredstva.
„U nekim slučajevima Sud za ljudska prava ne zahtjeva da se do kraja iscrpe pravna sredstva. Čeka nas i pravna i svaka druga borba od koje nećemo odustajati“, zaključuje Leposavić.
Izvor: sputnik.news
