Kako nam je rečeno od strane više sagovornika, konačna odluka neće biti donesena, barem do uspostavljanja nove Evropske komisije za dvije godine, kada trenutnoj istekne mandat, ali već su u toku planovi da se zemljama zapadnog Balkana u značajnijoj mjeri otvore evropski fondovi, koji bi pospješivali međusobno povezivanje, kako sa zemljama članicama, tako i međusobno.
Da je takav scenario moguć, svjedoče i inicijative koje je EU pokrenula prema regionu zapadnog Balkana, poput nove Strategije Evropske komisije, Berlinskog procesa, Jadransko-jonske inicijative, Dunavske inicijative, Inicijative Višegradske grupe prema zapadnom Balkanu, kao i nekoliko bilateralnih inicijativa pokrenutih od strane prevashodno zemalja EU koje graniče sa zapadnim Balkanom.
Objašnjeno nam je da upravo zemlje koje su blizu zapadnog Balkana, poput Italije, Austrije, Slovenije i Mađarske, svaka iz svojih razloga, žele što prije primanje zapadnog Balkana u EU, a da su zemlje dalje od našeg regiona nešto suzdržanije, jer ne osjećaju u toj mjeri rizike i opasnosti od nestabilnog zapadnog Balkana, poput izbjeglica, organizovanog kriminala i nasilnog ekstremizma.
Jedan od sagovornika objasnio nam je da bi, ukoliko do takvog scenarija dođe, to mogla biti dobra vijest za naš region, jer bi EU bila spremna da "odriješi kesu" i pruži izdašnu i finansijsku i tehničku pomoć usmjerenu ka izgradnji infrastrukture, demokratskih kapaciteta, jačanju slobode medija i vladavine prava.
"EU je zabrinuta zbog jačanja ruskog, turskog i drugih stranih uticaja na vaš region, a istovremeno je svjesna da unutar Unije zasad ne postoji politička volja da se prijem ubrza. Izdašne regionalne inicijative od strane EU i pojedinih članica, uz pristup evropskim fondovima, mogle bi biti ‘zlatna sredina’ koja bi sve zadovoljila – EU jer će privući region sebi, a zapadni Balkan jer će dobiti sredstva koja bi inače bila teže dostupna", rekao nam je izvor.
Kao što smo nedavno pisali nakon Foruma EU strategije za zemlje jadransko-jonskog regiona na Siciliji, već naredne godine u proljeće će se vidjeti hoće li biti ponuda za projekte koji su odranije bili spominjani u jadransko-jonskom regionu, a koji će biti indikator da će biti značajnih investicija.
Dušan Janjić, poznati beogradski analitičar, vjeruje da je ova ideja veoma realna i dodaje da je takve ideje zagovarao i Zigmar Gabriel, bivši vicekancelar Njemačke i bivši ministar inostranih poslova te zemlje.
Janjić je mišljenja da je veoma izvjesno da se nastavi ekonomska integracija EU, ali da se politička integracija svede na nekoliko različitih nivoa ili podgrupa. Naše zemlje bi, kako ističe, bile u balkanskoj podgrupi, i ona bi obuhvatala BiH, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju i Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Grčku, Rumuniju i Bugarsku. Možda bi tu još eventualno mogla u obzir doći i Turska.
"Takođe, treba imati u vidu da ove zemlje nisu spremne. Možda bi tu eventualno Crna Gora mogla da uđe do 2025. godine, ali ostalim zemljama bi trebalo mnogo više vremena. Srbija po sadašnjem stanju stvari, ne može da računa na ulazak ni za 15 godina", zaključio je Janjić.
Izvor: ANezavisne
