Novi hladni rat
List, koji inače pripada "Axel Springer" koncernu – žestokom
protivniku i kritičaru komunizma tokom hladnog rata, ističe da Vladimir
Putin, ruski predsjednik, tu situaciju koristi i želi privući na svoju
stranu što veći broj evropskih zemalja.
"Ovo bi mu moglo barem djelimično i uspjeti jer se u nekim zemljama
bivšeg istočnog bloka mnogo ljudi veoma razočaralo u Zapad. Osim toga,
mnogi tamošnji političari računaju s tim da bi Putin mogao izaći kao
pobjednik u novom hladnom ratu i da je u interesu njihovog naroda da
naprave aranžmane s Putinom na vrijeme", navodi list.
Ističe se da je razočarenje posebno veliko u Mađarskoj, u kojoj su
ljudi polagali velike nade u moralnu i ekonomsku nadmoć Zapada.
"Poruka je bila: ‘Ako mi budemo pripadali tom svijetu, nastupiće zlatna
vremena’. Ali 25 godina kasnije mnogi ljudi misle da im je sada lošije
nego onda. Prihodi su porasli samo deset odsto od kraja sedamdesetih, u
‘zlatno doba’ komunizma", ističe se.
Vrijednosti
Dodaju da Mađari shvataju da mnoge stvari koje su se u komunizmu
podrazumijevale, poput plaćenog odmora, više nisu tako dostupne, a da
nezaposlenost nikad nije bila veća.
Osim toga, ističu, konzervativni hrišćanski krugovi u Mađarskoj, koji
su se zajedno sa Zapadom borili protiv komunizma, sada su razočarani jer
vide da se Zapad odlično slaže sa bivšim mađarskim komunističkim
elitama tokom privatizacije u kojoj su se i jedni i drugi veoma
obogatili.
"A ni nacionalne i hrišćanske vrijednosti – na koje su polagali pažnju,
nisu ispale kako su očekivali jer se ispostavilo da je Zapad liberalno
orijentisan. Osim toga, zabezeknuti su pohlepom multinacionalnih banaka i
koncerna i političkim pritiskom Brisela i Vašingtona", ističe se u
tekstu.
Zbog svega toga, smatraju da se i Viktor Orban, mađarski predsjednik, sve više okreće Rusiji i Putinu.
Bugarski primjer
Kako piše "Die Welt", slični procesi se vide u Bugarskoj, čiji su
građani razočarani korumpiranim elitama koje su samo promijenile dres i
iz komunista se preobrazili u demokrate, a da je sve ostalo po starom.
"I dalje vladaju stare strukture i njihova djeca, koji vuku konce u
svojim rukama preko svih političkih partija. Ispostavilo se da je nova
sloboda važila samo za obogaćene elite, dok je većini zapao život u
bijedi", ističe se.
I tu, kako piše "Die Welt", Rusija vidi svoju šansu, koja ima još jedan
adut: energiju, s obzirom na to da zemlja, kako pišu, zavisi od ruskog
gasa.
"Ako bi im Putin gas ponudio uz prijateljsku cijenu, bilo bi to suviše
veliko iskušenje. A stvari i idu u tom pravcu: I Bugarska i Mađarska
zainteresovane su za ‘Južni tok’. Za EU i SAD nema dileme – to je
indikator da Rusija kroz gas veže za sebe ove zemlje. Ali, postoji još
jedan gasovod, ‘Sjeverni tok’, kroz koji se snabdijeva Njemačka, a
pritom niko ni da podigne prst u znak protesta", istakli su.
Velizer Šalamanov, bugarski ministar odbrane, upozorio je da proruski
sentiment raste i u bugarskoj armiji. "Die Welt" kaže da su institucije i
sistem u zemlji potpuno zakazali.
Srbi slave Putina
Slično stoji i o Srbiji, u kojoj, piše "Die Welt, ljudi smatraju da
Zapad snosi odgovornost za oduzimanje Kosova i za vazdušne udare. Iako
list navodi da još nisu poznate sve pojedinosti u vezi s akcijom sa
dronom na utakmici Srbija – Albanija u Beogradu, ističe se da su Albanci
to iskoristili da provociraju Kosovom.
"U Beogradu svi smatraju da je to odgovornost Zapada. Potpuno je
drugačija situacija kada se oglasi ‘veliki brat’ – pri nedavnoj posjeti,
Putin u Beogradu je dočekan s velikim ovacijama", navodi "Die Welt" i
dodaje da je u RS nedavno nastupila grupa Kozaka, od kojih je dio,
navodno, bio umiješan u ukrajinski konflikt.
"Mnogi bosanski Srbi se nadaju da je to signal da će im Rusija pomoći da se odvoje od ostatka BiH", istakli su u "Die Weltu".
EU poboljšala standard građanima
Kada se radi o eventualnom razočarenju građana u EU, Endi Mekgafi, portparol Delegacije EU u Sarajevu, smatra da to nije slučaj.
"EU je obezbijedila brojne pogodnosti za svoje građane. Poslovna
zajednica ima potencijalno tržište od 500 miliona ljudi. Građani imaju
slobodu putovanja i uživaju pogodnosti zajedničkih standarda u pravosuđu
i drugim oblastima", rekao je Mekgafi.
Pored toga, kako je istakao, EU je zaslužna za decenije mira u zemljama
članicama, a životni standard građana je podignut na viši nivo.
"Razlozi za članstvo u EU su i dalje na moćnom i dokazanom putu ka izgradnji slobode, pravde i bezbjednosti", istakao je on.
Ekonomija je sve
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, ocjenjuje da je realna mogućnost
da će se zemlje istočne Evrope i našeg regiona sve više okretati ka
Rusiji.
"U današnjem svijetu svi pokušavaju da nađu što bolje ekonomske
partnere i logično je da su Evropa i Balkan više povezani sa zemljama
EU. Ali, ako Evropa to ne prepozna i ne ponudi dobre odgovore, onda će
ove zemlje tražiti druge partnere, a to su Rusija, Turska, Saudijska
Arabija i druge zemlje", istakao je on.
Pokazalo se, kako kaže, da su ekonomija i pragmatizam uvijek išli
ispred političkih deklaracija, kao na primjer u Srbiji, koja ima bolje
ekonomske odnose s Turskom nego BiH.
"Ekonomija je sve. Politika nikog nije nahranila. Znate kako, politika ne stavlja hljeb na sto", zaključio je on.
Budućnost BiH je u EU i NATO
Kao i ostatak međunarodne zajednice, i SAD očekuju da Rusija kao
potpisnica Dejtonskog sporazuma poštuje i podrži suverenitet i
teritorijalni integritet BiH, istakli su juče u odgovoru američke
ambasade na naše pitanje u vezi s pisanjem "Die Welta" o ruskom uticaju
na BiH.
Dodali su da od Rusije očekuju da poštuje da BiH sama odlučuje o svojoj sudbini.
"SAD sa građanima ove zemlje dijeli uvjerenje da je budućnost BiH u evroatlantskim integracijama", istakli su.
izvor: Nezavisne
