Oko 250 istraživača radi na istraživanjima o virusu korona i analizama koje su neophodne za testiranje građana, a postoji i namjenska stručna radna grupa koju čine naučnici iz cijele Srbije i njihov cilj je intenzivno praćenje rezultata istraživanja u zemlji i svijetu.
Između ostalog, ovi timovi ukazuju na važnost proizvodnje domaćih seroloških i Elisa testova koji su u Srbiji u upotrebi od 1. juna, tako da građani mogu da na lični zahtjev urade brzi test kojim se za nekoliko časova utvrđuje prisustvo antitijela na virus korona, odnosno da li su bili zaraženi i stvorili antitijela.
Marija Gnjatović iz Instituta za primjenu nuklearne energije rekla je da je taj institut razvio domaći test za detekciju antitijela, Elisa test koji detektuje antitijela na prisustvo virusa, prenosi RTS.
– Naš test je baziran na uvoznom antigenu i ostalim komponentama testa koje se proizvode na Institutu. Konkurisali smo za još jedan projekat koji bi omogućio da se praktično razvije potpuno domaći test, što bi značilo da se i antigen razvija u Srbiji – rekla je Gnjatovićeva.
Tanja Ćirović sa Hemijskog fakulteta je pojasnila da se testovi koji su trenutno dostupni u Srbiji rade na bazi uvoznih proteina, a ponekad se u proizvodnji testova nailazi na problem sa uvozom materijala jer mnogi evropski proizvođači rade samo za domaće tržište, zbog čega je nedavno počela saradnja Instituta sa Hemijskim fakultetom, koji proizvodi materijal na bazi domaćih proteina pa se do jeseni očekuje srpski test koji bi mogao da zamijeni sadašnji.
– To znači da ćemo imati potpuno domaće testove, čije će sve komponente biti proizvedene u našoj zemlji. Tri profesora sa svojim istraživačkim grupama rade na tome. Na departmanu za Biohemiju je od, možda 45 istraživača i nastavnika, oko 35 nastavnika angažovano na projektu – napomenula je Ćirovićeva.
Testovi doprinose utvrđivanju stepena otpornosti stanovništva na virus korona, a biće značajni i za razvoj vakcina.
Iz Instituta su napomenuli da je virus korona još prilično nepoznat jer nije jasno da li se stvara trajni ili kratkotrajni imunitet, a ni veća količina antitijela ne znači i veću otpornost na neki virus, ali se ljudi koji ih imaju mogu koristiti kao donori za potencijalnu plazma terapiju.
Izvor: SRNA
