Oko 20% ukupne površine postalo je izvor ugljen-dioksida
u atmosferi, pokazuju rezultati desetogodišnjeg istraživanja stakleničkih gasova
Amazonskog basena.
Jedan od glavnih uzroka je krčenje šuma.
Dok drveće raste, apsorbuje ugljen-dioksid iz
atmosfere; mrtva stabla ga ponovo ispuštaju.
U posljednjih nekoliko godina milioni stabala
izgubljeni su zbog sječe i požara.
Rezultati studije, koja još nije objavljena, sugerišu
da se Amazonska prašuma, koja usporava tempo globalnog zagrijavanja, možda
pretvara u izvor emisije ugljenika brže nego što se mislilo.
Svake dvije sedmice u posljednjih 10 godina,
tim naučnika istraživača brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska
istraživanja (INPE), mjerio je stakleničke gasove u različitim dijelovima Amazonskog
basena letjelicama koje su bile opremljene senzorima.
Ono što su otkrili bilo je zapanjujuće: iako
većina prašume i dalje zadržava sposobnost apsorpcije velikih količina
ugljen-dioksida, jedan dio prašume koji je jako ogoljen čini se da je izgubio
taj kapacitet.
Istraživanje pokazuje da je jugoistočni dio
šume, koji predstavlja oko 20% ukupne površine Amazonije, postao izvor ugljen-dioksida.
Naučnici su decenijama upozoravali na „kap koja
će preliti čašu“, tj. momenat u kojem šuma gubi sposobnost obnavljanja i
počinje emitovati više ugljen-dioksida nego što apsorbuje.
Šuma može postati izvor ugljen-dioksida kada
drveće umre i počne da emituje ugljen-dioksid u atmosferu.
Ogoljena područja takođe doprinose nemogućnosti
Amazonije da apsorbuje ugljen-dioksid.
Za sada, spasavanje Amazonije je pitanje
političkog izbora, ali nauka sugeriše da taj izbor možda neće biti dostupan još
dugo.
Izvor: bbc.com
Frontal/D.M.

