izvor: Tanjug/Frontal
Kako piše BBC, čiji je izvještač proučio tu moćnu lejelicu u vazdušnoj bazi "Grand forks" u Sjevernoj Dakoti, karakteristike ovog američkog "drona" znače da bi, teoretski, mogao da "proviri" u Siriju i uoči hemijsko oružje, a da ne uđe u vazdušni prostor te zemlje.
Šef operacija u bazi "Grand forks", pukovnik Lorens Spineta kaže da "jastreb" osmatra planetu svakog dana, "24 sata dnevno i sedam dana nedjeljno, obezbjeđujući važne obavještajne podatke". Američki pukovnik ipak ne želi da otkriva detalje.
"Globalni jastreb" ima raspon krila od 40 metara, visok je pet metara, dugačak 15. U vazduhu može da ostane 30 sati i da "iz cuga" pređe 19.000 kilometara. Leti na visini od 18.000 metara – većina letjelica leti na manje od 9.000. Nosivost "jastreba" je 1.360 kilograma, uključujući opremu za nadzor i komunikacije.
Upotreba "dronova", bespilotnih letjelica na daljinsko upravljanje kontroverzno je pitanje, i to ne samo zbog "tajnih ubistava" koje počine naoružani "riperi" (kosač) i "predatori" (grabljivac).
Kako navodi BBC, neki Amerikanci zabrinuti su zbog moguće upotrebe tih letjelica za nadgledanje "kod kuće", pa su u 17 američkih država prošli zakoni koji ograničavaju njihovu upotrebu.
Sjeverna Dakota, sa nepreglednim pustarama, nije jedna od tih država, a Univerzitet Sjeverne Dakote jedan je od prvih u Sjedinjenim Državama na kojem može da se uči i upravljanje "dronovima".
Iako "globalni jastreb" nije naoružan, ipak je njegova upotreba obavijena velom tajni.
Izvještač Bi-Bi-Sija morao je da na ulazu u vazdušnu bazu ostavi sve "gedžete" za snimanje slike i zvuka, uključujući mobilni telefon, a čim su vidjeli "stranca", vojnici na dužnosti skidali su pločicu sa imenom, da ne bi mogao da ih identifikuje.
Baza "jastreba" je garaža koja spolja izgleda kao običan kontejner. Unutra, "gomila" ekrana – iako su za posjetu novinara svi isključeni.
Kontrolna soba, iz koje se nadgledaju prekookeanske misije, zabranjena je zona i nalazi se iza teških vrata, sa zaštitnim kodom.
Za javnost je samo simulacija misije, kojom pilot upravlja sa svog radnog stola.
Jedan od pilota priznaje da mu nedostaje pravo letjenje, jer simulacija nije tako uzbudljiva. Iako, dodaju piloti, lijepo je iz udobnog i sigurnog doma "preletati svijet".
Bespilotne letjelice su, ipak, budućnost vojnog vazduhoplovstva.
NATO je kupio pet "jastrebova" po cijeni od 1,2 milijarde evra, a matična baza bi do 2017. trebalo da im postane Sicilija.
Proizvođači "dronova" ističu prednosti ovih letjelica van bojnog polja – na primjer u otklanjanju posljedica prirodnih katastrofa.
Godine 2010, jedan je nadletao Haiti poslije razornog zemljotresa, snimio i mapirao razaranja i pomogao da na prava mjesta budu upućene spasilačke snage. Misija je obavljena iz Kalifornije. "Jastreb" je korišćen i za pristup oštećenoj japanskoj nuklearki Fukušima.
