„Njemačka bi kao povjerilac izgubila milijarde evra ukoliko dođe do oprosta dugova ili istupanja Grčke iz evrozone. Stoga većina Nijemaca, kako to pokazuje ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo institut Emnid, smatra da je ponašanje premijera Ciprasa i ministra financija Varoufakisa „besramno“", piše Frankurter Allgemeine Zeitung i ocjenjuje da bi i druge zemlje mogle izgubiti novac. Stoga postavlja pitanje šta misle drugi Evropljani. „U Španjolskoj i Portugalu je to prije svega povezano sa predstojećom predizbornom kampanjom. U Španjolskoj Syriza i Cipras imaju bliske saveznike u ljevičarkopopulističkoj stranci Podemos. Za nju i njene pristalice Grci su pozitivan primjer. U Portugalu, gdje takvih pokreta još uvijek nema, grčki „pobunjenici“ nailaze na prihvatanje ekstremnih ljevičara. Većini Francuza je sasvim jasno da Francuska nije samo, nakon Njemačke, najvažniji kreditor. Prema jednoj anketi 80 odsto ispitanih smatra da je taj novac izgubljen. Stroga politika štednje je sporna u najmanju ruku ako je shvaćena kao njemački diktat. Tu još dolaze izražene simpatije za grčki narod.
U Austriji su Grci, ponašanjem tokom dužničke krize, izgubili svoj ugled. Od svih 28 zemalja članica EU, prema ispitivanjima javnog mnijenja, Grci najmanje simpatija imaju u Austriji. Italijanii su podijeljeni kada je riječ o odnosu prema Grčkoj. Do nedavno su italijanski mediji i političari, ali i građani na ulicama imali simpatija prema Grcima. Sada se postavlja pitanje: Šta možemo sve napraviti sa 40 milijardi evra (toliko iznosi dug Grčke prema Italiji – op. red.). I u Holandiji se ovih dana žestoko govori o tome da li i u kojoj mjeri domaće porezne platiše mogu biti zamoljene za izdvajanje iz vlastitog džepa kako bi Grčka ostala u evrozoni“, piše FAZ.
Problem ubiranja poreza
„Kao jednu od najvećih reformi grčka vlada na čelu sa Aleksisom Ciprasom je sebi postavila borbu protiv utaje poreza i konačno ubiranje poreza od bogatih. U obzir dolaze prije svih tri grupe: brodovlasnici, freelanceri i samostalni djelatnici, prije svih mali obrtnici. Šanse da to grčkoj vladi pođe za rukom nisu velike. U prilog tome govore iskustva iz prošlosti“, piše Frankfurter Allgemeine.
List ocjenjuje: „Svi pokušaji da se disciplinuju, službenici porezne uprave su do sada propali. Bivša vlada premijera Samarasa je uvela u praksu to da prekršaji u poreznoj upravi budu intereno kažnjavani. Ukoliko je neki službenik bio u saučešništvu sa poreznim dužnikom protiv njega je bio pokrenut interni postupak. Po pravilu su kolege obustavljale postupak protiv optuženog. Samarasova vlada je uvela pravilo da o prekršajima odluku donose nezavisne osobe. Ciprasova vlada je na pritisak moćnih sindikata, koji su povezani sa Syrizom, najavila promjenu te odluke.“
„Najbolje platiše poreza su velika preduzeća i srednji sloj. Velika preduzeća slove za iskrena kada je riječ o plaćanju poreza, njihov doprinos poreznim prihodima je znatan. Ukoliko bi vlada htjela više izdvajanja od velikih preduzeća, ona bi samo ubrzala njihov egzodus u inostranstvo. Ukolilo bi Cipras morao povećati porez ostao bi mu samo put kojim je krenuo njegov prethodnik Samars, koji je na njemu pao. U tom slučaju će i nova vlada morati još jednom povećati porez srednjoj klasi. Najkasnije tada će Cipras izgubiti simpatije. Jer upravo zahvaljujući glasovima srednje klase je Syriza dobila izbore", ocjenjuje Frankfurter Allgemeine.
izvor: DW
