Gutereš je objavio izvještaj Ujedinjenih nacija u kojem se ukazuje na način na koji ljudska prava treba da budu vodič za odgovor i oporavak za zdravstvenu, socijalnu i ekonomsku krizu koja je zahvatila svijet. Dodao je da iako virus ne diskriminiše, ipak ima uticaja.
Novi koronavirus, koji izaziva respiratornu bolest COVID-19, do sada je zarazio oko 2,57 miliona širom svijeta, a umrlo je 178.574 ljudi, prenosi agencija Rojters. Virus se prvi put pojavio u kineskom gradu Vuhan krajem prošle godine.
„Vidimo nesrazmjerne efekte na određene zajednice, porast govora mržnje, ciljanje ranjivih grupa i rizike teških sigurnosnih reakcija koje narušavaju zdravstveni odgovor“, rekao je Gutereš.
Izvještaj UN-a kaže da su migranti, izbjeglice i interno raseljena lica posebno ranjivi. Više od 131 države zatvorilo je svoje granice, a samo 30 je dozvolilo izuzeća tražiteljima azila.
"Uz pozadinu rastućeg etnonacionalizma, populizma, autoritarizma i pritiska na ljudska prava u nekim zemljama, kriza može predstavljati povod za usvajanje represivnih mjera u svrhe koje nisu povezane sa pandemijom", rekao je. "To je neprihvatljivo."
Ujedinjeni narodi nisu dali konkretne primjere takvih mjera.
Gutereš je pozvao sve vlade država svijeta da budu transparentne i odgovorne.
Nakon što su kompanije zatvorene i stotine miliona ljudi je ostalo kod kuće kako bi se izbjeglo širenje virusa, Međunarodni monetarni fond je predvidio da će svijet doživjeti najbrži pad od velike depresije 1930-ih.
Izvještaj UN-a kaže da pandemija stvara dodatne poteškoće koje će "ako ne budu ublažene, podići napetost i mogle bi izazvati građanske nemire", dodajući da bi to onda moglo izazvati ozbiljan sigurnosni odgovor.
"U svemu što radimo, nikada ne zaboravimo: prijetnja je virus, a ne ljudi", rekao je Gutereš.
Frontal/D.S.
