Debatu pod nazivom "Uloga Međunarodnog
krivičnog suda na pomirenju" Jeremić je sazvao nakon oslobađajuće haške
presude za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, a
kritičari su ga optužili da je organizovao sastanak kao izgovor za napad
na sud, što je on odbacio.
Osim SAD, debatu su bojkotovali Jordan i Kanada.
Jeremić je, ne optužući nijednu zemlju pojedinačno, sugerisao da je
na 11 zvaničnika međunarodnih organizacija i tribunala vršen pritisak da
ne prisustvuju debati, te da je i on sam bio pod pritiskom da u
potpunosti otkaže sastanak.
"Na žalost, te dame i gospoda, odlučili su da ne dođu na debatu i
zato smo radili sa onima koji su prihvatili poziv, uzimajući u obzir da
nisam popustio pod pritiskom da otkažem, kako vjerujem, debatu o
kritično važnoj temi. Neko je očigledno mislio da ću biti posramljen i
zastrašen i da ću otkazati debatu", rekao je Jeremić agenciji Rojters.
Jeremić je naglasio da, zbog činjenice da je ton diskusije bio više
usmjeren na kritiku a ne podršku Tribunalu, sudovi za bivšu SFRJ, Ruandu
i druge slične institucije donijele su odluku, pošto oni koji su
podržavali te sudove nisu prisustvovali, da ne dođu.
Prema njegovim riječima, među onima koji su izbjegli dolazak na
diskusiju su predsjednici Međunarodnog krivičnog suda, Tribunala u Hagu,
suda za Ruandu, šef kancelarije UN za pravna pitanja UN Patriša
O`Brajen, direktor "Hjuman rajts voča" Kenet Rot i bivši tužilac
Tribunala u Hagu za bivšu SFRJ i Ruandu Karla del Ponte.
Jeremić je istakao da, osim predsjednika Tribunala za bivšu SFRJ
Teodora Merona, koji je odbio da prisustvuje, ostali su naveli različite
razloge da ne prisustvuju sjednici, uključujući probleme sa uklapanjem
datuma održavanja sastanka sa rasporedom obaveza.
(Agencije/Frontal)
