Moskovski sajt Lenta.ru prenosi stav
analitičara Aleksandra Polivanova koji ocjenjuje da je zbog monopola koji
Gasprom sada ima na ukrajinskom tržištu vlada u Kijevu u položaju
"progonjene zvijeri" i da nema drugog izbor nego da se suprotstvi gasnom
diktatu Moskve koja zahtijeva da Ukrajina plati ogromne penale zbog tog što
lani nije preuzela ranije ugovorenu količinu ruskog gasa.
Prema ranije potpisanom ugovoru,
Ukrajina je obavezna da godišnje iz Rusije uvozi najmanje 33 milijarde kubika
gasa, a ukoliko je ta količina manja obavezna je da plaća penale.
Lani je, međutim, Ukrajina preuzela
od Rusije svega 26 milijardi kubika plavičastog goriva, plaćajući za hiljadu
kubika goriva u prosjeku oko 430 dolara, a ove godine će se gasne isporuke,
kako je najavljeno u Kijevu, vjerovatno smanjiti u odnosu 2012. na svega 18
milijardi kubika.
Polivanov navodi da je Gasprom u
proteklih nekoliko godina "dobio gotovo sve gasne bitke protiv
Ukrajine", da je suma od sedam milijardi dolara toliko velika da ne treba
gajiti nikakve iluzije da će se iz hronično tankog ukrajinskog budžeta naći
sredstva za te namjene, jer je to približno šestina godišnjeg budžeta
nekadašnje sovjetske republike.
Analitičar tvrdi, osim toga, da bi
bilo ko od čelnih političara u Kijevu koji bi se usudio da pozitivno reaguje na
zahtjev Gasproma zapačatio zauvijek svoju dalju karijeru. Pogotovu što je
ukrajinska privreda lani bila u "u užasnom stanju" i nema nikakve
osnove da će ove godine biti naročito bolje nego lane.
U istoj analizi se podsjeća, osim
toga, da će se o "astronomskom zahtjevu" Gasproma raspravljati u
Arbitražnom sudu, čije sjedište je u Stokholmu, a koji bi pod političkim
pritiscima iz EU mogao u ovom sporu da "stane na stranu Ukrajine".
Vlasti EU su, kako se podsjeća, već
ranije su zauzele "veoma žestoku poziciju prema Gaspromu", jer
smatraju da kompanija ne može istovremeno biti proizvođač i isporučilac gasa.
Kad je riječ o poziciji Ukrajine, a
povodom najnovijeg gasnog spora sa susjednom Rusijom, treba imati u vidu da je
vlada u Kijevu protekle godine uporno radila na privlačenju partnera koji bi
pomogli da se kroz nekoliko godina u zemlji osiguara znatna proizvodnja gasa iz
uljanih škriljaca u Donjeckoj oblasti.
Čak i da se ambiciozni planovi o
proizvodnji gasa u Ukrajini ne ostvare, Kijevu je u interesu da stalno odlaže
konačno rješenje gasnog spora sa Moskvom i tako "dobije na vremenu",
jer će se kada osigura dovoljno visoku vlastitu proizvodnju tog energenta
Gasprom naći u nepovoljnije položaju i vjerovatno spreman da sasvim "oprosti
raniji dug".
U svakom slučaju, i bez daljeg
razgorevanja spora sa Ukrajinom, ugled Gasproma u EU može biti, tokom narednog
perioda, ozbiljno narušen, jer u Rusiji ne skrivaju da je gasni spor sa Kijevom
iniciran, prvenstveno, političkim razlozima.
Moskva, naime, otvoreno nudi Kijevu
znatan popust na cijenu gasa ukoliko Ukrajina uđe u Carinski savez, u kome su
za sada osim Rusije još Bjelorusija i Kazahstan.
Takav pritisak na Ukrajinu bi na
kraju Rusiju mogao koštati, prema ocjeni Polivanova, znatno više od sume koju
sada potražuje od Kijeva, jer bi oslabila pozicije na za nju ključnom evropskom
tržistu, gdje godišnje isporučuje više od 120 milijardi kubika gasa i zarađuje
desetine milijardi dolara.
Rusija, inače, ubrzano radi na
eliminisanju zavisnosti od ukrajinskog dijela međunarodnog gasovoda kojim taj
energent ispručuje u Evropu.
Gasovod Sjeverni tok je već postao
operativan, a krajem prošle godine zvanično je počela gradnja i Južnog toka pa
će kroz četiri godine, kada oba gasovoda budu radila punim kapacitetom, kroz te
cjevovode moći da se ispruči do kupaca u Evropi oko 130 milijardi kubika gasa.
To je ravno sadašnjem kapacitetu ukrajinskog gasovoda.
B92/Frontal
