Jezičak između "desnice", s jedne, i "centra“ i
"ljevice", s druge strane, pretegao je u korist "desnice"
poslije prebrojavanja glasova pripadnika izraelske odbrambene vojske /Cahal/ na
odsluženju redovnog i obaveznog vojnog roka.
Zajednička lista Netanjahua i Libermana dobila je 31 mandat, 11 manje nego u
dosadašnjem sazivu parlamenta.
Pomoćnik šefa Predstavništva Republike Srpske u Izraelu Aleksandar Nikolić,
dobar poznavalac društveno-političkih prilika u Izraelu, kaže za Srnu da je
osjećaj nezadovoljstva u Likudu očigledan, a preispitivaće se i budući odnosi
sa partnerom zajedničke liste – Libermanovom strankom Izrael betejnu.
"Rezultati izbora potvrdili su pronicljivost Avigdora Libermana, koji je
ovim sačuvao značajan koalicioni položaj svoje stranke", ocjenjuje
Nikolić.
On navodi da je Liberman rekao jutros za izraelski radio "Galei
cahal" da očekuje da će uspješno prebroditi preostali, marginalni, dio
optužnice protiv njega zbog zloupotrebe dužnosti i vratiti se na mjesto
ministra inostranih poslova.
"Postoje procjene da bi to mjesto mogao tražiti bivši novinar Jair Lapid –
lider stranke Ješ atid, koja je zauzela drugo mjesto na izborima, pa bi i u tom
slučaju Liberman imao jedan od najvažnijih portfelja, poput finansija",
kaže Nikolić.
On ističe da je Liberman nagovijestio opsežnu analizu lošijih rezultata i
prihvatio i ličnu odgovornost.
Uspjeh Ješ atida, nove stranke na političkoj sceni, uopšte nije iznenađenje na
izborima.
Lider te partije Jair Lapid, sin Novosađanina Josefa Tomija, prije izbora je
najavio da će u vladu ući samo ako se ona obaveže na radikalne socio-ekonomske
reforme.
"Lapid je, prije svega, mislio na rasterećivanje sve više ugroženog
srednjeg sloja i preispitivanje povlastica koje uživa najveći dio
ultrareligiozne zajednice", kaže Nikolić.
Netanjahu je već u kontaktima u vezi sa formiranjem široke koalicije, u kojoj
će svakako suštinsko mjesto imati Lapidova stranka Ješ atid.
"Konačni rezultati izbora pokazuju da je izraelska javnost primarno
zaokupljena rastućim socio-ekonomskim raslojavanjem i krajnje neuravnoteženom
raspodjelom obaveza na slojeve stanovništva, kako u poreskom izdvajanju
zaposlenih, tako i u služenju u odbrambenim snagama", smatra Nikolić.
On navodi da se rezultati izbora ukazuju i na negodovanje zbog srege vlasti i
tajkuna, kao i na postojani demografski rast ultrareligiozne aškenaske
populacije.
"Ostaje da se vidi da li će prvi put poslije više decenija ultrareligiozne
stranke zaista biti van koalicije i onda se istinski opoziciono ponašati,
imajući u vidu visok stepen njihove finansijske zavisnosti od budžeta. U
narednom sazivu biće i manje generala i ljudi sa vojnom karijerom“, kaže
Nikolić.
Prema zakonu, stranka sa najvećim izgledima da formira koaliciju za to ima na
raspolaganju šest nedjelja, a najavljeno je da će već iduće sedmice sa
kontaktima započeti predsjednik Izraela Šimon Peres.
Na izbore je izašlo gotovo 67 odsto od 5,5 miliona registrovanih birača, što je
za četiri odsto više nego na prethodnim izborima. Učestvovale su 32 partije, od
kojih će 11 ući u parlament.
Srna/Frontal
