Od oktobra, Facebook, YouTube i slične mreže sa više od dva
miliona korisnika u Njemačkoj, moraju ukloniti objave koje sadrže govor mržnje
i sličan nezakonit sadržaj i to u roku od 24 časa, a sav sadržaj za koji na
prvi pogled izgleda da nije ne zakonit, mora se preispitati u roku od sedam
dana.
Novi zakon najstroži je te vrste u svijetu. Kompanije koje
ne izvedu što se od njih očekuje, moraće da plate od pet do 50 miliona evra
kazne, u zavisnosti od ozbiljnosti prekršaja.
Facebook je u zvaničnom saopštenju izrazio slaganje sa
ciljem njemačke vlade da suzbije govor mržnje, ali i neslaganje sa odlukom.
"Mi vjerujemo da će biti pronađeno najbolje rešenje,
kada vlade, civilno društvo i kompanije počnu da rade zajedno i da ovaj zakon,
ovakav kakav je sad, ne može popraviti ovaj važan društveni problem",
saopšteno je iz Facebooka.
Njemački parlament usvojio je ovaj zakon poslije nekoliko mjeseci
odlučivanja i to na posljednjem zasjedanju pre ljetnje pauze. Kako je navedeno,
odluka neće stupiti na snagu prije njemačkih federalnih izbora, zakazanih za
septembar.
Prema mišljenju ministra Heika Masa, iskustvo je pokazalo da
bez političkog pritiska, "veliki operatori platformi ne ispunjavaju svoje
obaveze" da uklone nezakonit sadržaj. On smatra da zakon možda "ne rješava
sve probleme", ali se bavi pitanjme zločina iz mržnje na društvenim
mrežama, koji je veliki problem u mnogim zemljama sveta.
Mas, koji je nadgledao donošenje zakona, rekao je da su se
takvi zločini na internetu povećali za gotovo 300 procenata u poslednjih
nekoliko godina i da "niko ne smije biti iznad zakona".
O sadržaju na internetu u Njemačkoj brinu tri dobrovoljna
nezavisna tijela. Jedno od njih, koje vodi Eco, njemačko Udruženje za internet
kompanija u Kelnu, ima tri pravna stručnjaka koji svakodnevno pregledaju na
hiljade pritužbi građana.
Primjer, u koji je BBC imao uvid, je video na YouTube mreži
pod nazivom "Sieg Heil", što je nacistički pozdrav i fraza koja je
nezakonita u Njemačkoj. Video je lokalnoj policiji prijavljen u Vestfaliji, a
internet mreži dan kasnije.
Međutim, stručnjaci strahuju da je zakon "zbrzan"
i da je za procjenu nekih objava na internetu potrebno mnogo više od 24 časa.
"Treba vremena da se neke stvari ispitaju", kaže
Aleksandar Rabe, član borda Eco, koji je konsultovan prilikom sastavljanja
zakona.
Kritikuju ga i borci za prava ljudi, jer kako kažu, mnoga
verbalna kršenja zakona zavise od konteksta. Ipak, sličan zakon ne bi trebalo
da bude usvojen u ostalim zemljama Evropske unije, jer navodno nije u skladu sa
postojećim zakonima.
Njemački ministar pravde Hajko Mas je predlažući zakon naveo
da predložene mere neće ograničiti slobodu govora u Njemačkoj i da ne postoji
plan o stvaranju "komisija za istinu" protiv takozvanih lažnih vijesti.
Izvor: Agencije
