Republikanci i demokrate imaju na raspolaganju samo četiri
dana da postignu sporazum prije nego što automatski na snagu stupe mjere
smanjenja troškova javnog sektora i povećanja poreza za 600 milijardi dolara.
Analitičari kažu da bi pad u fiskalnu provaliju mogao uvući
SAD u recesiju i poremetiti globalni ekonomski oporavak.
Obama se ranije vratio sa svog tradicionalnog odmora tokom
božićnih praznika na Havajima radi nastavka pregovora sa liderima Kongresa.
Prema nekim ranijim najavama, predsjednik će predložiti
limitirani paket, uključujući obnovu nekih poreskih smanjenja i odgađanje ili
izmjene nekih javnih potrošnji.
Nije poznato da li će se predsjednik Predstavničkog doma
Kongresa republikanac Džon Boner i vođa manjine u Senatu Mič Mekonel saglasiti
sa ovim prijedlogom.
Vođa većine u Senatu Hari Rid i zvaničnik Bijele kuće Nensi
Pelosi takođe su došli na razgovore u Bijelu kuću.
Zakonima koji su ranije usvojeni u Kongresu je utvrđeno
koliko vlada može da potroši za namjene kao što su socijalno osiguranje i
odbrana. Istovremeno, određeno je i do koje granice vlada može da podiže
poreze.
Utvrđivanjem trećeg zakonskog limita – do koje mjere vlada
može da se zadužuje – ona se suočava sa nemogućom situacijom u kojoj mora ili
da ignoriše taj prag, poveća poreze bez zakonoskog osnova ili da odustane od
finansiranja nekih operacija na koje je inače obavezna.
Prošli put američka vlada je dostigla limit u zaduživanju u
ljeto 2011. godine. Obama je nakon grozničavih pregovora sa republikancima,
koji su imali većinu u Kongresu, postigao dogovor u posljednjem trenutku tako
da je granica podignuta sa 14,3 na 16,4 triliona dolara.
Taj sporazum je proizveo fenomen poznat kao "fiskalna
provalija" – automatski porast poreza od 600 milijardi dolara i
"rezanja" potrošnje od 1. januara 2013.
Agencije/Frontal
