Američki predsednik Barak Obama, poznat po suzdržanosti čak i u najemotivnijim trenucima, dozvolio je sebi da u jednom intervjuu izgovori riječ koju javno ne pominje nijedan pristojan Amerikanac. Da bi pokazao da je odnos prema crnoj manjini i dalje veliki problem u društvu i da bi vjerovatno prenuo tamošnju javnost iz iluzije da je rasizam odavno sahranjen, izustio je riječ „crnčuga”.
Komentarišući prošlonedjeljno ubistvo devetoro Afroamerikanaca u crkvi u Južnoj Karolini i učestala policijska ubistva nenaoružanih crnaca u posljednjoj godini, predsjednik je kazao: „Nismo se izliječili od toga (rasizma). I nije samo riječ o tome da ste dovoljni nepristojni da u javnosti kažete crnčuga. To nije mjerilo toga da li rasizam još postoji. Nije ni riječ o otvorenoj diskriminaciji. Države ne mogu preko noći da izbrišu ono što se dogodilo prije 200 ili 300 godina.”
Moguće je da je Obamu opustio komičar Mark Maron, koji goste, pa i šefa Bijele kuće, intervjuiše u garaži svoje kuće u Los Anđelesu, podsjeća magazin „Atlantik”. Čini se da Obama voli da razgovara sa komičarima i satiričarima, koji su među mladima popularniji nego mejnstrim mediji i koji mu, kao stendap komičar Zak Galifijanakis, postavljaju pitanja poput: „Kako je to biti posljednji crni predsjednik?”
Obama je ipak konstatovao da su se rasni odnosi poboljšali: „Nemojte govoriti da se ništa u Americi nije promijenilo u pogledu rase osim ako niste preživjeli pedesete, šezdesete i sedamdesete kao crni muškarac.”
Pokolj u Čarlstonu je, prema istraživanju policije i FBI, inspirisan rasnom mržnjom i bijelim supremacionizmom Dilana Rufa. Napadač je u svom manifestu napisao da je morao nešto da uradi kada je vidio afroamerički bunt poslije nekažnjenog ubistva crnog dječaka Trejvona Martina na Floridi. Ruf je na svom sajtu objavio fotografije na kojima pozira pored zastave konfederacije južnjačkih robovlasničkih država koje su izgubile Američki građanski rat. Masakr je podsjetio javnost da se zastava konfederacije vijori sa ustanova u Južnoj Karolini. Vlasti te države naznačile su da bi poslije pokolja u crkvi zastava mogla da se ukloni, što podržava i Obama. Misisipi i Tenesi razmatraju da li da sa svojih državnih zastava uklone ratni simbol konfederacije.
Poslije svega, rasizam je postao centralna tema kampanje Hilari Klinton. Kada je 2008. probala da se vrati u Bijelu kuću, računala je prije svega na glasove bijelih pripadnika srednje i radničke klase, pa nije isticala nevolje Afroamerikanaca.
Sada je drugačije. Najavljeno je da će se danas obratiti simpatizerima u okolini Fergusona, gradića u Misuriju u kojem je bijeli policajac prošlog avgusta usmrtio nenaoružanog crnog tinejdžera Majkla Brauna. Taj nekažnjeni zločin je pokrenuo talas nemira i podsjetio da je likvidiranje na ulici samo vrh ledenog brijega, ispod kojeg leže nezaposlenost, bijeda, diskriminacija i stereotip o crncima kao o kriminalcima. Klintonova odlazi u Ferguson nakon što je već izašla pred birače u Baltimoru, poprištu još jednog rasnog sukoba zbog ubistva crnca u pritvoru.
Ona je pozvala na reformu krivičnog sistema u kojem većinu zatvorenika čine Afroamerikanci. Konačno, proteklog vikenda je pokazala da je upoznata sa ekonomskim nevoljama ove zajednice: afroamerička porodica ima triput manje šanse od bijele porodice da dobije kredit i 500 puta veće šanse da izgubi dijete koje boluje od astme. Prema posljednjem istraživanju „Njujork tajmsa” i Si-Bi-Es njuza, popularnost Hilari Klinton među Afroamerikancima sve je veća, pa tako čak 57 odsto pripadnika ove manjine u njoj vidi dobrog kandidata za predsjednika, dok to isto misli samo 30 odsto pripadnika bijele većine.
Izvor: RTS
