"To je takode i ozbiljno kršenje zakona: 4. i 5.
amandman ustava moje zemlje, 12. član Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima i brojni statuti i ugovori zabranjuju takve sisteme masovnog
nadgledanja", rekao je Snouden u saopštenju koje je dostavio aktivistima,
a koje je u cjelini prenio "Vikiliks".
"Dok su američkim Ustavom ovakvi programi označeni kao
ilegalni, moja Vlada smatra da tajne sudske presude, koje nisu dostupne široj
javnosti, na neki način legitimizuju nezakonite poslove", rekao je Snouden
u izjavi koju je predao aktivistima za ljudska prava s kojima je razgovarao 45
minuta.
Snouden je naveo da vjeruje u princip deklarisan u Nirnbergu
1945. godine a to je da "pojedinci imaju internacionalne dužnosti koje
prekoračuju nacionalne obaveze poslušnosti. Prema tome, pojedinci imaju obavezu
da krše i domaće zakone, da bi spriječili pojavu zloćina protiv mira i čovječnosti".
Shodno tome, nastavio je on, uradio sam ono što sam mislio
da je ispravno i započeo kampanju da ispravim ono što je pogrešno. Nije mi cilj
bio da se obogatim, kao što nisam tražio da prodam američke tajne. Nisam
"šurovao" ni sa jednom stranom Vladom da bih zaštitio sebe. Umjesto
toga sam iznio javnosti šta sam znao, da bismo svi mogli javno da raspravljamo
o onome što utiče na sve nas, i tražio sam svjetsku pravdu".
Prema njegovim riječima, ta moralna odluka da se izađe u
javnost sa podacima o masovnoj špijunaži je svakako koštala, ali je bila
ispravna, i ne žalim ni za čim.
Od tada su, kaže Snouden u poruci, Vlada i obavještajne
službe Sjedinjenih Americkih Država pokušale su od njega da naprave primjer
kojim će upozoriti sve ostale koji bi mogli da progovore.
"Ja sam zbog toga ostao bez državljanstva i progonjen
sam zbog čina politickog izražavanja. Američka vlada me je stavila na listu
zabrane letenja. To je podrazumijevalo da me Hong Kong stavi van okvira svog
zakona, što je direktno kršenje medunarodnog zakona o azilantima," rekao
je on.
"Zemlje koji bi stale iza mene i iza prava azilanata
koje garantuju Ujedinjene nacije, suočile bi se sa sankcijama. Vlada je čak
preduzela i korak bez presedana i prizemljila avion predsjednika Latinske
Amerike u potrazi za politickim azilantom. Ove opasne eskalacije, osim što
predstavljaju prijetnju dostojanstvu Latinske Amerike, ugrožavaju i osnovna
prava svakog čovjeka, pa i nacije, da živi slobodno, bez progona, i da traži i
da dobije azil", naveo je Snouden.
Ipak, zemlje širom svijeta ponudile su mi podršku i azil,
dodao je Snouden, navodeći da su to učinle Rusija, Venecuela, Bolivija,
Nikaragva i Ekvador, kojima, kako je dodao, izražava zahvalnost i poštovanje.
Dobijanjem azila od venecuelanskog predsjednika Madura, moj
status azilanta je sada formalan, i ni jedna država nema osnova da ograniči ili
ometa moje pravo da taj azil koristim, ali neke vlade u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj
Americi su demonstrirale spremnost da budu iznad zakona i da mi to
onemoguće", kaže se dalje u njegovom saopštenju.
"Ova spremnost moćnih država da igraju iznad zakona
predstavlja prijetnju za sve nas, i ne smije im se dozvoliti da u tome uspiju",
rekao je Snouden i zamolio za pomoć pri "upućivanju zahtjeva za garancije
za sigurnim prolaskom kroz odgovarajuće zemlje, napominjući da se ujedno nada i
pozitivnom ishodu zahtjeva za azil koji će uputiti Rusiji.
(Agencije/Frontal)
