Neoliberalizam, sistem koji dominira posljednjih 30 godina na Zapadu, na posljednjem je izdisaju, smatra nobelovac, ekonomista i bivši savjetnik američkog predsjednika Bila Klintona Džozef Stiglic, objavio je danas Sputnjik.
U svojoj knjizi „Evro – kako jedinstvena valuta stavlja pod znak pitanja budućnost Evrope”, Stiglic razmatra glavne nedostatke evra i evropske ekonomije u cjelini, koji stvaraju ogromne probleme za čitav kontinent i na kraju prijete da dovedu do katastrofe.
„Omladina nije zainteresovana za uspostavljanje neoliberalnog sistema, ona pokušava da shvati glavnu grešku tržišnog sistema, razumijući da je takav ekonomski sistem doživeo neuspjeh. To se odnosi i na mikroekonomiju i makroekonomiju”, navodi Stiglic.
On smatra da se u političkim krugovima pridržavaju istog tog mišljenja koje, po njegovim mišljenju, dominira.
Mnogi razumiju da tržište ne radi tako dobro kako bi želeli, ali da vlasti to ne mogu da isprave, objašnjava Stiglic, koji nastavlja da negira jedan od glavnih principa neoliberalne ideologije – tržište radi bolje ako ga ostavimo na miru, neregulisano tržište mnogo brže dovodi do ekonomskog rasta, a na kraju će to svima ići u korist.
„Izašli smo iz neoliberalne euforije kada smo bili sigurni da ‘tržište uvijek reguliše’. Sve što nam je sada potrebno je da se vlastima stavi na znanje da ‘tržište ne reguliše uvijek’. Sada bi bolje bilo riješiti kako izaći na kraj sa situacijom”, dodao je Stiglic, koji drugim riječima kaže da je „neoliberalizam umro u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju”.
Od kraja osamdesetih godina 20. vijeka, neoliberalizam – ideja slobodne trgovine, otvorenih tržišta, privatizacije, deregulacije i smanjenja državnih rashoda, usmjerenih na povećanje uloge privatnog sektora, što je, navodno, najbolji način za stimulaciju rasta – dominira u sistemu najveće ekonomije svijeta i međunarodnih organizacija, kao što su MMF i Svjetske banke, navodi Sputnjik.
Stiglic, koji je 2001. godine dobio Nobelovu nagradu „za analizu tržišta sa nesimetričnim informacijama”, postao je jedan od najvećih kritičara neoliberalizma, izjavljujući da „neoliberalne euforije”, koja je zahvatila svijet osamdesetih godina prošlog veka, više nema ni u tragovima, podsjeća ta agencija.
Nakon finansijske krize 2008. godine, dodaje se u analizi, u ekonomskim i političkim krugovima sve češće se čuju mišljenja da neoliberalne ideje nisu baš najpravilniji put razvoja: posljednjih nekoliko godina naglo je porastao raskol između bogatih i siromašnih, o niskom ekonomskom rastu u mnogim zemljama ne treba ni govoriti.
„O tome se može govoriti i sa tačke gledišta političara, ili sa naučne tačke gledišta. Ipak, kako mi se čini, u naučnim krugovima te ideje su odbačene”, zaključuje Stiglic a prenosi Tanjug.
