Beč predvodi na listi udjela đaka kojima njemački nije maternji jezik, a slijedi Forarlberg (25 odsto), te Salcburg (21), dok je na kraju liste Koruška sa 13 odsto. Kada je riječ o maternjem jeziku, prema statistici najviše je đaka koji kod kuće govore turski, čak 61.255, za 541 više nego prošle školske godine. Na drugom mjestu su đaci koji su naveli da govore srpskim jezikom u kući – 26.776, odnosno za 1.153 više nego prošle školske godine.
Zatim slijede oni koji govore bosanskim jezikom (15.811), te bosansko-hrvatsko-srpski (11.343, za 939 manje nego prošle godine), srpsko-hrvatski (4.589), a hrvatski 13.483.
Kada je riječ o đacima kojima je njemački maternji jezik ima ih 841.312, to jest za 10.469 manje nego lani. U proteklom periodu zabilježen je rast kod đaka koji su došli iz istočnih zemalja članice EU, ali i sa arapskog prostora. I pored rasta broja đaka sa maternjim jezikom koji nije njemački u prošloj školskoj godini došlo do smanjenja nastave na maternjem jeziku.
Trenutno svega oko 33.000 đaka pohađa nastavu na maternjem jeziku, koja se u Austriji nudi od 1970-tih godina.
Kada je riječ o djeci sa prostora bivše Jugoslavije austrijski obrazovni sistem nudi nastavu na bosansko-hrvatsko-srpskom, što ne nailazi na veliko odobravanje djece i roditelja, koji bi želeli da njihovi mališani pohađaju nastavu na svom maternjem jeziku, a ne nametnutom.
Izvor: Tanjug
