Prilaz pokretnim stepenicama u sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku ograđen je žutom trakom. Na njoj piše: Nisu u funkciji.
Prizor možda, na prvi pogled, i ne izgleda toliko bitno i važno, ali sigurno simbolizuje svu ozbiljnost finansijske krize sa kojom se ova organizacija suočava zbog toga što na desetine zemalja kasne sa godišnjom uplatom.
Prema riječima generalnog sekretara Antonija Gutereša, ovo je samo jedna od mijera štednje koju su UN uvele „zbog najveće finansijske krize sa kojom se svjetska organizacija suočila u posljednjih deset godina“.
Ujedinjene nacije su prestale da zapošljavaju i otkazale su službena putovanja i sastanke koji bi podrazumijevali plaćanje prekovremenog rada. Uz to se ograničavaju i troškovi grijanja i klimatizacije.
UN ne mogu da uzimaju kredite
Šta je glavni razlog problema u kojem su se našle Ujedinjene nacije?
Za ovu godinu svoje doprinose je uplatilo svega 134 od 193 zemlje-članice, pa je svjetska organizacija ove godine „kratka“ za skoro 1,2 milijarde dolara, a najveći dužnici su SAD, Argentina, Brazil, kao i Izrael i Iran.
Ovo nije prvi put da se Ujedinjene nacije, koje se ne mogu zaduživati i uzimati kredite, suočavaju sa manjkom novca na kraju godine. SAD kao najveći platiša UN, svoju obavezu obično uplaćuju u novembru, a za ovu i prethodne godine trenutno duguju najmanje 100 miliona dolara.
Tramp: Neka plate svi, a ne samo mi
Komentarišući vijest o finansijskim nedaćama Ujedinjenih nacija, predsjednik SAD Donald Tramp je napisao na svom Tviter profilu: „Neka plate sve zemlje-članice, a ne samo SAD.“
Manjku novca veoma doprinosi i činjenica da i neke druge zemlje sve češće odlažu uplatu svojih obaveza. Ipak, stručnjak za UN, Ričard Gavan iz „Krizne grupe“ smatra da ne postoji razlog za strah za budućnost UN.
„Čak će i Sjedinjene Američke Države na kraju ispuniti većinu finansijskih obaveza“, kaže Gavan i dodaje da se UN više suočavaju sa problemima likvidnosti, nego sa punom finansijskom krizom.
Smicalica novinarima
Mjere štednje u UN mogu da izgledaju skromno ako uzmemo u obzir na hiljade zaposlenih i globalnu mrežu kancelarija širom svijeta. Portparol organizacije je, recimo, rekao novinarima da se samo isključivanjem pokretnih stepenica uštedi 38 dolara dnevno, što je 14 hiljada dolara na godišnjem nivou. Čini se da je taj korak prevashodno usmjeren na novinare čije su kancelarije na nižim spratovima, pa sada moraju koristiti obične stepenice ili prenatrpane liftove. Pojedini sumnjaju da im se na taj način „namjerno otežava život“, kako bi što više pisali i izvještavali o dugovima članica i neplaćanju obaveza. Smicalica, izgleda, veoma dobro funkcioniše.
Slučaj pokretnih stepenica
„Slučaj pokretnih stepenica“ svakodnevna je tema na podnevnim konferencijama za štampu, na kojima se obično priča o krizama u Sudanu, Iraku ili Jemenu.
Na pitanje zašto nije dozvoljeno da se makar hoda pokretnim stepenicama, portparol Stefan Dižarik je, suzdržavajući se od smijeha, upozorio da su „stepenice visoke, a njihove vrlo oštre metalne ivice opasne“.
Sputnjik je i ranije pisao o krizi u UN, a portparol UN Stefan Dižarik je tada naveo da je generalni sekretar poslao pismo predstavnicima svih zemalja-članica, rekavši da „organizacija rizikuje da potroši svoje likvidne rezerve do kraja mjeseca i ne isplati osoblje i dobavljače“. Do kraja septembra članice su platile samo 70 odsto ukupne procene za redovni budžet, dok su u istom periodu prošle godine platile 78 odsto, kazao je Dižarik.
Kriza nije završena
Još jedna novinarska konstatacija odnosila se na to da se za održavanje travnjaka u Ženevi koriste ovce, pa je postavljeno pitanje da li se nešto slično razmatra i u Njujorku.
„Možemo da porazgovaramo sa našim prijateljima iz novozelandske misije da li imaju da ponude nešto“, našalio se ponovo Dižarik.
Međutim, travnjaci ostaju bez ovaca, pokretne stepenice su i dalje nepokretne, a finansijska kriza Ujedinjenih nacija, očigledno, još uvek nije gotova. A ne zna se ni kada će biti.
Izvor: sputnik.news
