Istražujući ovu hipotezu, stručnjaci su došli do saznanja da
bi za 60 odsto opala emisija štetnih gasova, prvenstveno metana koji je povezan
sa proizvodnjom crvenog mesa.
Ishrana bez mesa bi mogla smanjiti obolijevanje od
koronarnih bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara i nekih vrsta raka, te
uštediti dva do tri odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda zemalja u svijetu,
koliko bi u suprotnom bilo utrošeno za liječenje, piše Bi-Bi-Si.
U tom slučaju vraćanje pašnjaka u izvorno stanje, odnosno
njihovo pošumljavanje, ublažilo bi klimatske promjene i vratilo izgubljeni
biodiverzitet, uključujući povećanje broja biljojeda poput bizona, te predatora
kao što su vukovi.
Međutim, s druge strane stočarstvo bi bilo jako ugroženo, a
ljude angažovane u industriji stočarstva bi trebalo obučiti za novu karijeru –
prvenstveno u proizvodnji povrća i žitarica, pošumljavanju ili proizvodnji
bioenergije.
Neuspjeh da se obezbijedi alternativna karijera ovim ljudima
mogao bi da dovede do masovne nezaposlenosti i društvenih promjena, a posebno u
ruralnim sredinama.
Isto tako, ukidanje proizvodnje stoke poput ovaca moglo bi,
zapravo, imati negativan uticaj na biodiverzitet u onim oblastima gdje njihova
ispaša oblikuje zemlju vijekovima – tako da bi neki farmeri bili plaćeni za
uzgajanje životinja za potrebe zaštite životne sredine.
U slučaju prelaska čovječanstva na vegetarijanstvo bili bi
značajno promijenjeni i običaji kao što je ćurka za Božić, pečenje i druga jela
od mesa na vjenčanjima i drugim proslavama.
Ove studije su istražile i problem više od dvije milijarde
pothranjenih, pa bi u slučaju prelaska na vegetarijanstvo, za meso, koje je
dosta kaloričnije od biljaka, trebalo naći adekvatnu zamjenu.
Endrju Džarvis iz Međunarodnog centra za tropsku
poljoprivredu u Kolumbiji kaže da bi u razvijenim zemljama vegetarijanstvo
donijelo mnogo koristi za očuvanje životne sredine i zdravlja. Međutim, zemlje
u razvoju bi to vodilo u siromaštvo.
Džarvis i drugi stručnjaci su ispitali hipotezu da, ako bi
se meso izbacilo iz ishrane preko noći, uveliko bi bila smanjena emisija gasova
staklene bašte, jer jedan od glavnih proizvođača ovih gasova jeste upravo
stočna industrija.
Istraživanja pokazuju da je prosječna četvoročlana porodica
u SAD, kroz meso koje pojede, ako se računa koliko gasova nastane pri
proizvodnji tog mesa, emituje više štetnih gasova nego da voze dva automobila,
iako su automobili, a ne odresci ti koji se redovno spominju u priči o
globalnom zagrijavanju.
Stručnjak za bezbjednost hrane na Univerzitetu u Lidsu Tim
Benton kaže da ćemo, ako smanjimo unos mesa, stvoriti uslove za mnogo bolju
budućnost za naše potomstvo.
Marko Springman, istraživač u "Programu o budućnosti
hrane" Martin škole pri Univerzitetu Oksford, koji je sa svojim timom
sačinio kompjuterski model koji je došao do ovih podataka, kaže da scenario
prelaska čovječanstva na vegetarijansku ishranu nije vrlo realističan, ali je
ovo istraživanje ukazalo na važnost emisije gasova za koje je odgovorna stočarska
industrija.
Model svijeta bez stočarstva pokazuje da bi od pašnjaka
iskrčenih za proizvodnju stoke bilo oslobođeno 12 milijardi hektara zemljišta.
Izvor: SRNA
