Na sajtu banjalukabezrupa.com od 13. decembra
2011. godine moguće je pregledati, ali i prijaviti oštećenja na kolovozima i
trotoarima, koja locirana na mapi čine vrijednu informaciju, posebno za vozače
koji "ne poznaju teren", ali i sve ostale.
Kako kažu ljudi koji stoje iza ovog sajta, ideja o kreiranju mape nije
nikakvo "otkrivanje tople vode", već samo smjernica da se pokuša
prekopirati model koji već postoji u Beogradu, dakle da se fotografišu rupe,
oštećeni ili otvoreni šahtovi na trotoaru ili putu i da se slika sa približnim
lociranjem adrese postavi na sajt ili društvenu mrežu kako bi svi mogli da vide
o čemu se radi i da budu upozoreni na mesta koja još čekaju sanaciju.
Ideja je zaživjela, mapa je postavljena i ažurira se, a jedan od članova
tima, ekonomista iz Banjaluke Miloš Grujić kaže da je cilj akcije da se građani
informišu, da nadležnim organima bude olakšan posao na ovaj način, kao i da
mapa služi kao upozorenje vozačima koji prvi put voze ovim krajevima.
Vrbanja i Paprikovac na vrhu liste
Članovi ekipe sa sajta banjalukabezrupa.com kažu da su na početku bili uvjereni
da je najkritičnija druga gradska zona, ali, kako su počele da stižu
informacije i fotografije sa terena, na "vrh" liste došla su naselja
Vrbanja, Ada, Lazarevo, Paprikovac…
– Ovo što mi vidimo u centru grada i zbog čega se zaprepastimo nije ništa
kakvih sve oštećenja i prijetnji ima po ulicama u tim naseljima. Problem je
veći kada imate u vidu da većina vozača ne ide svaki dan u ta naselja pa ih
rupe i oštećenja neugodno iznenade, pogotovo po kišnom vremenu ili prilikom
noćne vožnje kada oštećenja nisu uočljiva. Najviše nas brinu oštećenja, lokve i
rupe na putevima koji se smatraju sigurnim za djecu. Roditelji koji imaju
osnovce u nižim razredima znaju o čemu pričam – kaže Miloš Grujić.
– Prva
rupa je locirana i postavljena je tačka 13. decembra 2011. Ima jedna simpatična
pjesma "Proljeće 13. u decembru". Živcirala me rupa u komšiluku, koju
sam pominjao gostima koji dolaze kod mene. Jednog dana sam je uslikao i tako
smo došli na ideju da bi to moglo da bude korisno. Kada smo stavljali prvu
tačku, nadali smo se da smo započeli koristan posao i da će Banjaluka dočekati
sledeće proljeće sa više šahtova i manje oštećenja. Nadamo se da ne gubimo vrijeme.
Prije svega, zato što nismo plaćeni za ovo već od srca želimo da pomognemo
ljudima koji naš grad čine čistim, lijepim i sigurnim da on bude još ljepši i
da im olakšamo posao i ubrzamo sanaciju spornih lokacija. Čak i da nijedna rupa
ne bude zakrpljena, ova akcija imaće koristi. Društvene mreže biće korišćene za
još nešto osim za promociju lokala, hostesa i pića, a mi ćemo barem znati na
kojim lokacijama treba da se krećemo sa više pažnje. Sramota je da ljudi u
najvećem gradu u Republici Srpskoj ispred biblioteke lome noge zbog rupa u
asfaltu – kaže Grujić.
Na izradi sajta i na održavanju najviše je, kako kaže Grujić, bio angažovan
Nemanja Krecelj, a član tima je i Milko Grmuša. Sajt, inače, funkcioniše tako
da građani sami prijave lokaciju oštećenja na asfaltu, unesu adresu, opišu
problem i postave sliku. Ekipa sa sajta to provjeri te odobri lokaciju na mapi.
– Imamo i grupu na Fejsbuku, a posjeta sajtu prilično varira. Kada, kao
ovako, izađe neka informacija o sajtu, isti dan bude prijavljeno i više od
deset novih oštećenja. Tada poraste i posjeta na Fejsbuku. Za sada imamo 106
verifikovanih rupa. Neke smo "obrisali" jer su sanirane, a, nažalost,
ne znamo da li je to efekat rada našeg sajta ili su rupe, jednostavno, predugo
bile na putu.
Podrška grada
Što se tiče saradnje sa gradom, bili smo gosti u jednoj od TV emisija, u
kojoj su bili i predstavnici gradske uprave. Iz izjava predstavnika grada
shvatili smo da u Administrativnoj službi nemaju ništa protiv naše ideje i da
im se sviđa. Mi im olakšavamo posao. Međutim, konkretnih kontakata nije bilo.
Možda bi mogla da se napravi neka saradnja sa osiguravajućim društvima, jer i
njima je cilj da bude što manje oštećenja na putevima – kaže Grujić.
Ekipa koja uređuje sajt naglašava da im nikako nije cilj da bilo koga
omalovažavaju ili da rade tuđi posao, a smatraju da bi bilo korisno da svaki
grad u BiH ima ovakvu mapu.
– Svjesni smo da nema dovoljno novca, da je kriza i da je teško locirati sve
rupe. Zato ne želimo nikome da "otimamo posao" već da svi solidarno pomognemo
da naš grad bude ljepši i sigurniji.
Pressrs.ba/Frontal
