Uprkos tome, građani i dalje nemaju informacije o uzrocima porasta broja oboljelih kao i zdravstvenim posljedicama izloženosti populacije aerozagađenju. Udruženje Eko forum niz godina ukazuje na važnost dostupnosti podataka o zdravstvenim posljedicama (aero)zagađenja budu javni, transparentni i egzaktni. Ovo su ciljevi kampanje Zdravlje u zraku: nevidljive prijetnje, vidljivi podaci, koja se realizuje u sklopu projekta Mreža Aarhus centara za Zelenu agendu i zaštitu okoliša, uz finansijsku podršku Evropske unija i Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.
„Globalna istraživanja i studije potvrđuju direktnu uzročno-posljedičnu povezanost između pojave određenih oboljenja i smrtnosti od aerozagađenja, no institucije u službi zaštite javnog zdravlja ovaj problem ne prepoznaju dovoljno u svojim izvještajima. Javnost nema dostupne podatke o broju i vrsti oboljenja direktno povezanih za aerozagađenjem, nemamo elekstronske baze podataka niti studiozna istraživanja i analize sa preporukama. Građanima je time osporeno pravo na adekvatnu zaštitu zdravlja, prevenciju štetnih uticaja, kao i eventualnu pravnu ili medicinsku zaštitu i kompenzaciju u vidu nadoknade za prouzrokovanu štetu zdravlju“, kazala je Majda Ibraković, koordinatorica kampanje i projekta Aarhus Green Net.
Prema zakonu o zaštiti okoliša FBIH, sistem informisanja javnosti utvrđuju kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoliša, te zajedničke procjene uz primjenu socijalnih i ekonomskih pokazatelja i sa stajališta uticaja na zdravlje stanovništva. Pored toga, utvrđuju se uzroci uticaja na okoliš, uključujući i detaljne prikaze potrebne za određivanje uzročno-posljedične veze u odnosu na štetu. Arhuska konvencija takođe predviđa informaciju o stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti koje su pod uticajem stanja komponenti okoliša, kao prvi stub dostupnosti i pristupa informacija o okolišu. Takođe, okolišna legislativa prepoznaje Federalni zavod za javno zdravstvo kao instituciju koja u saradnji sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma ima nadležnost za kontinuirano praćenje i izvještavanje o uticaju okoliša na zdravlje, zajedno s kantonalnim zavodima za javno zdravstvo i nadležnim kantonalnim ministarstvima. Bez ovih podataka nije moguće uspostaviti sistem zaštite javnog zdravlja od aerozagađenja, niti imati adekvatnu osnovu za rješavanje posljedica aerozagađenja.
„Zvanični izvještaji koje objavljuju institucije javnog zdravlja su bazični i ne pokazuju stvarno uzročno-posljedično stanje zdravlja stanovništva povezano sa aerozagađenjem. Oboljenja se povezuju sa genetikom ili načinom života, kao što su pušenje, ishrana, tjelesna (ne)aktivnost. Bez obzira na uzroke, nemamo niti informacije ni istraživanja o tome kako aerozagađenje konkretno utiče i na već oboljele osobe koje su na medicinskom liječenju.“, izjavio je Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora udruženja.
