"To su ljudi koji se povezuju sa odlaskom u Siriju u protekle tri
godine. Ni u jednom trenutku oni nisu svi i odjednom bili tamo. Radi se
najviše o odlascima između 2012. i 2014. godine", pojašnjava Azinović za
Srnu.
On napominje da je riječ o registrovanim odlascima i dolascima, te da je sasvim moguće da ih je bilo još.
Kada je riječ o akcijama koje su provele policijske agencije protiv
loca za koje se sumnja da su podsticale, organizovale ili finansirale
odlaske građana BiH i Austrije u ratove u Siriji i Iraku, Azinović
podsjeća da su slične akcije provedene nedavno na Kosovu i u Sloveniji.
"To je globalni fenomen, jer je 16.000 stranih boraca u sirijskom
ratu došlo na to ratište iz više od 90 država svijeta", pojašnjava on.
Prilikom postupanja u ovakvim slučajevima, ocjenjuje Azinović, bilo
bi dobro da se privođenja obavljaju na osnovu dovoljno prikupljenih
dokaza, koji će omogućiti tužiocima da podignu i dokažu optužbe.
"U protivnom, postiže se kontraefekat, jer se ljudi iz tog miljea
dodatno radikalizuju i učvršćuju u uvjerenju da ih neko progoni samo
zato što su vjernici i izgledaju drugačije", smatra on.
Azinović nije vidio nedavno objavljenu mapu svijeta, koja prikazuje
zemlje gdje je rizik od terorizma najveći, a na kojoj se BiH našla na
86. poziciji, niti su mu poznati indikatori koji su korišteni pri izradi
procjene, koja je dovela do izrade takve mape.
"Ne mislim da bilo kakve mape i grafički prikazi mogu na relevantan i
pouzdan način da odraze obim rizika od terorizma bilo gdje, pa ni u
BiH. Apsolutna sigurnost ne postoji nigdje.
Čak i kada bi se potpuno isključio ljudski faktor, ne možemo nikada
biti sigurni da se neće dogoditi nešto čime će naša bezbjednost biti
ugrožena", navodi Azinović za Srnu.
On smatra da termin "islamski terorizam" nije korektan, te da bi
bilo bolje govoriti o "islamizmu kao ideološkom konceptu, koji svoje
nadahnuće za izgradnju političkog uređenja i društvenih normi crpi iz
islama ili o dijelu islamista koji se za nametanje vrjednosnog koncepta
koriste terorizmom".
"Što se opasnosti od militantnog islamizma u BiH tiče, ne mislim da
je ona posebno izraženija od one koja postoji u drugim zemljama regiona.
Takvoj vrsti bezbjednosnih izazova treba pristupati razumno i ne
koristiti ih za dnevnopolitičke svrhe", kaže Azinović.
Kada je riječ o borbi protiv terorističkih opasnosti, profesor
Fakulteta političkih nauka u Sarajevu navodi da se većina zemalja
oslanja na vlastite potencijale i na saradnju sa drugima.
"Terorizam je globalni bezbjednosni izazov i tako mu treba i
pristupati, lokalno i globalno. Ono što BiH otežava borbu protiv
terorizma jeste nepotpuno provedena reforma policije, odnosno
nedorečenosti u vezi sa postupanjem u takvim slučajevima", smatra
Azinović.
Izvor: Srna
