Hapšenje u srijedu ujutro je provedeno u okviru tih aktivnosti. Tako su na sarajevskom aerodromu uhapšeni devetnaestogodišnji Merin Keserović i dvadesetdevetogodišnji Nevad Hušidić, obojica iz Velike Kladuše koji su pokušavali preko Istanbula otići na teritoriju Sirije. Među uhapšenima su i Edin Tabaković iz Sarajeva, te otac i sin – Ramiz i Alaudin Ibrahimović. Šesti uhapšeni je tridesetčetverogodišnji H.E.
“Slobode su lišene osobe koje su iz Bosne i Hercegovine krenule u pravcu Sirije kako bi se pridružile strukturama tzv. ISILa- i sudjelovale u ratnom sukobu u toj zemlji. Ove osobe su pripadnici radikalnih vjerskih pokreta, a neki od njih su lišeni slobode na sarajevskom aerodromu, a lišene su slobode i osobe za koje postoji dokazi da su organizatori nezakonitog odlaska državljana Bosne i Hercegovine u Siriju. Te osobe su osumnjičene za kazneno djelo finansiranja terorističkih aktivnosti i organizovanja terorističke grupe, te kazneno djelo protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama”, kaže portparol bh. Tužilaštva Boris Grubešić.
Policijska akcija koja se provodi u BiH već izvjesno vrijeme, počela je u septembru prošle godine kada je uhapšen Husein Bilal Bosnić, jedan od vođa vehabijske zajednice u ovoj zemlji. On je optužen za javno podsticanje na terorističke aktivnosti i organizovanje terorističke grupe. Tri mjeseca nakon hapšenja, Bosnić je pušten na slobodu. Evo šta je izjavio nakon toga:
“Ja se ne osjećam krivim, ali je ovdje palo prvo slovo demokratije, a to je sloboda govora.”
Ovih dana, Bosniću je počelo suđenje, a saslušan je i prvi svjedok optužbe. Podsjetimo, riječ je o pripadniku tzv. selefijske zajednice u BiH, organizovane u nekoliko bh. gradova. Ono što mu se stavlja na teret je i propagiranje i širenje islamskog radikalizma, a svoje govore je objavljivao i upućivao radi podsticanja pripadnika te zajednice da postanu pripadnici ISIL-a. Prenosimo dio iz njegovih govora:
“Istina i Islamska država ostaje. Ovo su rekli oni koji su je utemeljili. Kaže, nevjernici sve potrošiše da bi od Alahova puta odvraćali. I oni će ga trošiti i opet će na kraju biti poraženi. Samo jednu smrt imamo i nekad ta smrt bude na Alahovom putu”, poručivao je Bosnić.
Iako je vehabijska zajednica van zvaničnih institucija Islamske zajednice BiH, neki od ovdašnjih analitičara smatraju kako bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić snosi odgovornost za njihovu djelovanje, jer se, tokom mandata, nije ogradio od istupa i njihovog načina propovijedanja islama. U intervjuu za RSE, prije tri godine još dok je bio reis, na pitanje kakav je njegov stav o vehabijama i vehabizmu, Cerić je prije tri godine odgovorio:
“Ko su vehabije? Kažite mi ko su. Nas su proganjali, prije devedestih bili smo islamski fundamentalisti. Pa smo bili Turci. Ja ne znam koju etiketu vi sad hoćete, koja vam etiketa odgovara da o noj pričam.”
Nakon što više nije reis, Mustafa Cerić na pitanje o tome -ko je odgovoran u BiH zbog toga što mladi ljudi odlaze na strana ratišta, kaže:
“Rekao bih da su odgovorni oni koji su sputavali vjersko obrazovanje, vjeru i vjeronauku u školama. Ako djeca ne prođu kroz vjeronauku koju mi nudimo, ako su oni protiv te vjeronauke, a da bismo mi svoju djecu odgojili u islamskoj tradiciji Bošnjaka, onda oni ne bi tražili druge učitelje. Ti drugi učitelji ih onda nagovaraju da idu negdje i da ratuju za tuđe interese.”
Sve ono što se dešava oko odlaska građana BiH na strana ratišta, bh analitičari dovode u vezu sa tim da BiH nema uređen sigurnosno-obavještajni sistem, ali ni da predstavnici vehabijskog pokreta, koji se dovode u vezu sa tim, nisu socijalizovani u bh društvo.
“Oni su antisocijalizirani i, naravno, neki od njih ekstremno radikalni i ekstremno indoktrinirani. Oni u svakom slučaju predstavljaju sigurnosnu prijetnju”, poručuje profesor kriminalistike Mirsad Abazović.
Vlado Azinović, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka ide i korak dalje. On kaže kako je najveća opasnost po bh društvo ta što je ideologija na kojoj se radikalizuju mnogi mladi ljudi, prisutna i da se nastavlja.
“Takođe, čini mi se da Bosna i Hercegovina kao društvo još uvijek nije iznašla neke korektive i razvila neku vrstu kontra- narativa ili nekih drugih vrijednosnih sistema koji bi mlade ljude u ovoj zemlji mogli odvratiti od toga da budućnost traže u dijelovima svijeta za koje donedavno nisu ni čuli, prije nego da ostanu u ovoj zemlji i u njoj pokušaju potražiti sreću za sebe i za druge”, objašnjava Azinović.
izvor: RSE
