Porijeklo ove alergene biljke koja se za samo jednu godinu proširi u prosjeku od šest do 20 kilometara, je iz Sjeverne Amerike, a u Evropu je došla sredinom 20. vijeka. Kako nam je rekla prof. dr. Azra Skender s Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, ova biljka je vrlo prilagodljiva, izuzetno plodonosna i otporna, a pogoduju joj suva klima i otvoren okolina.
Korovska biljka koja se brzo širi
Sezona polinacije ambrozije traje od kraja jula pa do kraja septembra. Prisutan je trend povećanja obolijevanja bez obzira na rasu, spol, dob i socijalni status. Kod alergičnih osoba polen ambrozije izaziva niz reakcija kao što su kihanje, kašljanje, suzne oči, svrbež, crvenilo na koži i sl.
Svi ovi simptomi zajedno dovode do alergijskog rinitisa, a u težim slučajevima i alergijske astme. Po dijagnosticiranju alergije na polen ambrozije, liječenje se provodi antihistaminicima, kortikosteroidima, anti-IgE i sl. Skender ističe kako je iz godine u godinu broj osoba alergičnih na polen ambrozije sve veći, a zabrinjavajuće je to što je u tom broju sve više djece alergične na polen ove opasne alergene biljne vrste.
"Suzbijanju ove opasne korovske i alergene biljne vrste treba pristupiti integralnom metodom koja podrazumijeva primjenu svih odgovarajućih preventivnih, indirektnih i direktnih mjera s ciljem njenog uništavanja. Širenje ambrozije značajan je ekološki problem, jer oduzima prostor domaćim biljnim vrstama, a pred njom uzmiču i poljoprivredne kulture, stoga je opasna, ne samo za zdravlje stanovništva, već i za privredna područja. Na oranicama Bosanske Krajine počela se širiti 1980-ih i od tada s brojnošću 200-300 biljaka po metru kvadratnom postaje vrlo frekventna i u velikom broju prisutna korovska biljna vrsta, naročito u agrofitocenozama pšenice i kukuruza. Iz svih dosad navedenih činjenica proizilazi da je borbu protiv ovog superkorova i super alergene biljke potrebno provoditi konstantno i temeljito", istakla je.
Ono što je takođe veoma bitno je da se kontinuirano vrši edukacija i podiže svijest stanovništva o štetnosti ambrozije po zdravlje ljudi jer veliki broj ljudi ne zna ni kako ta biljka izgleda, niti kako se može uništiti.
Kazne za privatnike koji ne uništavaju
U Federaciji Bosne i Hercegovine doneseno je Uputstvo o načinu izvršavanja mjera obaveznog uništavanja ambrozije i Odluka o mjerama za sprečavanje širenja i uništavanje ambrozije, kojim se nalaže svim pravnim i fizičkim osobama uništavanje ambrozije. U Tuzlanskom kantonu vlasnici privatnih posjeda su dužni da uklone ambroziju, a ukoliko to ne učine inspekcijske službe ih mogu kazniti novčano (od 100 do 500 KM). Za samostalne privrednike ova kazna je i do 2.000 KM.
Na području KS najugroženije općine zbog rasprostranjenosti ambrozije su Ilijaš i Hadžići, a također postoje sankcije i novčane kazne za vlasnike zemljišta koji ne uklone ovu opasnu biljku.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, nadležni organizuju povremene akcije uklanjanja ambrozije od prošle godine, ali to nije dovoljno. Uvedene su kazne za privatnike, firme i građane koji ne uklone ambroziju sa svojih posjeda. U pojedinim mjestima kazne za pravne osobe su 5.000 KM, za odgovorne osobe 1.500 i za fizičke osobe 700 KM.
U Banjaluci nadležne inspekcije su aktivirale i telefonske linije kako bi građani prijavili mjesta na kojima vide ambroziju.
Tokom posljednje dvije godine, širom BiH su organizovane brojne akcije uklanjanja ambrozije, kao i predavanja o opasnostima po zdravlje ljudi. Ipak, još se čeka na sistemsko rješenje ovog problema na nivou države.
Izvor: Klix
