Bukejlović je pojasnio da uvreda ostaje u domenu prekršajnog prava, odnosno u formulaciji koja se već nalazi u postojećem zakonskom rješenju.
– Rađene su i korekcije novčanih kazni kod krivičnog djela kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika. Kazne su korigovane da bi se uklopile u zakonodavni sistem, ali i zbog sugestija koje su bile najčešće na javnim raspravama – naveo je Bukejlović.
On je rekao da će, nakon iznesenih prijedloga na javnim raspravama, i poslanici imati priliku da sugerišu i amandmanski djeluju na predložene izmjene.
Kada je riječ o novčanim kaznama, Bukejlović je istakao da su znatno smanjene u odnosu na Nacrt. "Za klevetu je predviđena kazna od 1.000 do maksimalnih 6.000 KM za najteži oblik, u slučaju da su nastupile teške posljedice po oštećenog", precizirao je Bukejlović.
Ministar je ponovio da predstavnici novinarske zajednice i građani ne treba da očekuju bilo kakvu vrstu progona, kako se to predstavlja u pojedinim medijima, jer to nije svrha zakona.
– Moramo biti svjesni da svaki zakon, naročito Krivični zakonik, prije svega ima svrhu preventivnog djelovanja i uticaja na potencijalne učinioce krivičnih djela da ne pristupe tome, te za lica koja su već učinila krivično djelo da ga ne ponove – ukazao je Bukejlović.
On je istakao da neće doći do gušenja javne riječi u Republici Srpskoj, što je pojašnjeno i prije usvajanja zakona u formi nacrta, te napomenuo da je najbitnije da se sva od ovih krivičnih djela vode po prijedlogu oštećenog.
– Neće biti slučajeva gdje će tužioci po službenoj dužnosti pokretati postupak za učinioce ovih krivičnih djela – napomenuo je Bukejlović za Srnu.
Resorni ministar kaže da je javnost od trenutka objavljivanja Nacrta zakona bila aktivno uključena, kako putem medija, tako i kroz javne rasprave koje su održane u četiri grada Republike Srpske i na kojima su svi zainteresovani mogli da iskažu mišljenje, sugestije, prijedloge i kritike.
On je podsjetio da su predsjednici sudova, tužioci, advokati, predstavnici medija, naučne i stručne institucije i druga pravna i fizička lica bili pozvani na javnu raspravu i svi su imali priliku da iznesu mišljenja, komentare i sugestije, navodeći da navedeno zakonsko rješenje o kojem se raspravljalo postoji u zemljama EU.
– Krivično zakonodavstvo zemalja u okruženju, čak i krivično zakonodavstvo zemalja koje su u EU, propisuje krivična djela protiv časti i ugleda. Ta krivična djela nalaze se u krivičnom zakonodavstvu Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Makedonije – rekao je Bukejlović.
Izvor: srna.rs
