"Konsenzus je potrebno postići i u političkom diskursu na nivou BiH, u smislu naglašene političke volje da se sa ideologijom koja napada BiH obračunaju agencije za provođenje zakona, ali posla će biti i za prosvjetne radnike, akademsku zajednicu, ministarstvo finansija, medije, takođe", istakao je Ćeranić u kolumni pod naslovom "Terorizam, kako dalje?".
On je ocijenio i da je potrebno da Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske dobije apsolutnu političku podršku, ali i podršku u vidu većih budžetskih sredstava, do mjere da postane atraktivan za pripadnike Sipe, Granične policije i drugih bezbjednosnih agencija.
Ćeranić je u kolumni za "Pres Republika Srpska" istakao da su ideje takozvane "Islamske države" nastavile da uzimaju danak u BiH, a da je ovoga puta meta bila Policijska stanica u Zvorniku, čiji je rezultat – jedan ubijeni i dva ranjena policajca.
"Nakon početnog šoka i nevjerice da je BiH ponovo postala poligon na kojem radikalne vjerske grupe nastoje poniziti i poraziti državu, veoma brzo se razgovor o terorizmu izmjestio u sferu političkog diskursa i jalovih rasprava o tome da li su ubijeni i ranjeni policajci žrtve terorističkog čina ili krvne osvete.
Pri tome se potpuno prenebregava činjenica da istragu ne vodi Okružno tužilaštvo iz Bijeljine niti Specijalno tužilaštvo iz Banjaluke, već Tužilaštvo BiH, upravo zbog kvalifikacije da se radi o terorizmu, za što je jedino nadležno tužilaštvo BiH. Uostalom, napad na Policijsku stanicu u Bugojnu, nakon kojeg je Tužilaštvo podiglo, a Sud BiH potvrdio optužnicu za terorizam, nije stvorio dilemu da li se radi o terorizmu", istakao je Ćeranić.
On je zapitao u čemu je razlika između napada u Bugojnu i napada na Policijsku stanicu u Zvorniku, osim što je Zvornik u Republici Srpskoj, a Bugojno u Federaciji BiH?
"Koliko god trajala, i bez obzira po kojem osnovu se opredjeljivali, akademska zajednica, mediji i, uopšte, javnost, u navedenom pogledu, rasprava o karakteru počinjenog krivičnog djela ostaje interna stvar BiH, dok nas iz Brisela i svjetskih centara gledaju nepodijeljeno, kao zemlju u kojoj se teroristički napadi permanentno dešavaju, i zemlju koja se po brojnosti sirijskih ratnika u odnosu na broj stanovnika nalazi na samom vrhu evropske ljestvice", dodao je Ćeranić.
Ćeranić je zapitao i sa koliko uvjerljivosti zvaničnici BiH, poslije novog terorističkog čina, i međuetničkih tenzija koje je posebno na društvenim mrežama on proizveo, mogu pozivati strane investitore i, uopšte, govoriti o evrointegracijama.
Navodeći da je oko 350 boraca iz Kraljevine Jugoslavije učestvovalo u Španskom građanskom ratu, te da su bez obzira na poraz Republike, španski borci bili okosnica partizanskog pokreta, nosioci revolucije koja je iznijela pobjedu tokom Drugog svjetskog rata, Ćeranić je ocijenio da je zanimljivo da se iz BiH na sirijskom ratištu nalazi skoro identičan broj boraca.
"Da li to znači da bi sirijski borci u okolnostima novih sukoba u BiH, bili kadri da nametnu svoju ideologiju, pri čemu bi se nemilosrdno obračunali sa političkim neistomišljenicima, prvenstveno ‘u svojim redovima’.
Prema tome, svi koji kalkulišu u odnosu prema militantnim prijetnjama koje dolaze iz vehabijskih enklava, i prave bilo kakvu političku računicu, treba da imaju u vidu da bi, u slučaju da nas vehabije preplave, mogli biti prvi na udaru", upozorio je Ćeranić u kolumni "Terorizam, kako dalje?".
Izvor: Srna
