Prema njihovim podacima indeks kvaliteta vazduha prelazi više od 300, pa je tako na mjernoj stanici u Trnu jutros izmjereni indeks kvaliteta bio 331, u Lazarevu 322, a u centru grada 307.
Oko 9.30 u Trnu je kvalitet vazduha bio još gori i iznosio je 501, dok je u Lazarevu bio nešto bolji i bio 244, a u centru grada 323.
Zbog nezdravog vazduha, iz "PurpleAir-a" upozoravaju građane da izbjegavaju aktivnosti na otvorenom.
Na mnogim mjernim stanicama indeks kvaliteta je iznad 200, a čeka i 300.
Vazduh u Banjaluci tokom noći je još gori, pa je tako sinoć indeks kvaliteta iznosio više od 500, odnosno 581, dok su građanima, na njihovim privatnim mjernim stanicama, podaci bili još gori.
Kvalitet vazduha u Banjaluci je bio loš i tokom prethodnih dana, pa je juče prema podacima stranice "Zrak.ekoakcija" bio okarakterisan kao opasan, a u Sarajevu, gdje je bio nešto bolji, označen je kao vrlo nezdrav.
Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je vazduh u BiH, pa tako i u Banjaluci, godinama unazad izrazito loš.
"Kvalitet vazduha u BiH gradovima je katastrofalan i dugoročno smrtonosan. Da li ja treba da izazivam paniku ovakvom izjavom? Da, i za to preuzimam svu odgovornost i kao građanin i kao predsjednik Centra za životnu sredinu, jer očigledno da svi koji su nadležni za ovu temu neće reći ni riječi i neće preuzeti odgovornost za ovo alarmantno stanje. Vazduh u Banjaluci je opasan po zdravlje za sve kategorije stanovnika, a pogotovo one najranjivije, djecu, stare ljude i hronične bolesnike. Zašto nam je vazduh ‘tihi ubica’? Jer posljednice po zdravlje ljudi nisu vidljive odmah, kao što su to poplave ili nesreće, ali ubije godišnje više ljudi nego ikakve elementarne nepogode. Samo posljednji mjesec, a da ne pričam da je tako već više od deset godina, tokom zime, imamo i preko 30 dana kada je vazduh izrazito loš i kada bi sve aktivnosti na otvorenom trebale biti ograničene i ljudi upućeni kako da se ponašaju. Da li ste pronašli i jedno upozorenje od strane nadležnih? I zašto nismo?", ističe Dakić.
Kada je riječ o nadležnostima i odgovornosti, Dakić ističe da je potrebno krenuti od vrha, pa sve do predstavnika lokalnih samouprava.
"Generalni problem je veliko siromaštvo građana u BiH. Ovdje možemo da govorimo o energetskom siromaštvu, i ono nas vodi ka tome da ćemo jedno drugo lagano ubijati. Kupovna moć stanovništva je pala, jedan broj ljudi u individualnom stanovanju je prešao na ugalj, imamo toplanu na drva i pored toga radi i stara toplana na mazut, kuće bez dobre stolarije, bez fasada, zgrade bez izolacija i slično, sve su to uzroci ovoga stanja danas. A zašto smo siromašni? Zašto ljudi ne mogu da kupe sebi toplotne pumpe ili da koriste neku drugu tehnologiju za zagrijavanje kuća? To je pitanje za Vladu", navodi on za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, institucije moraju da informišu javnost o stanju stvari, ali i da preuzmu odgovornost.
"Preuzimanje odgovornost znači da mora da postoje neki budžeti, ali para nema. Zašto para nema? E to je onda pitanje i poziv za sve stanovnike da ne smijemo da ćutimo na finansiranje raznih gluposti koji ne čine život. Očigledno je da ćemo ponovo čekati da zaduva jugo. Jugo će promijeniti sve", kaže Dakić za "Nezavisne novine".
Kada je riječ o jutrošnjim mjerenjima u FBiH, u Sarajevu je vazduh ponovo vrlo nezdrav kao i u Ilijašu. Mjerenje u osam časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu 254, a u Ilijašu 231.
Mjerenje u 8.00 časova pokazalo je i da je vazduh nezdrav u Zenici sa indeksom 181, Vogošći 179, Visokom 174, te Kaknju i Maglaju sa indeksom 172.
Jutros je vazduh nezdrav za osjetljive grupe u Jajcu i Tešnju.
Ovakav vazduh kod osoba sa respiratornim oboljenjima, poput astme može dovesti do značajnijeg pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, dok je povećana vjerovatnoća posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Osim toga, oboljeli od plućnih i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti napolju.
Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 opasan po zdravlje.
Foto: Siniša Pašalić/Ringier
Izvor: nezavisne.com
