Prema Јevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Јakova i Јovana i pred njima se pojavio preobražen "sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg".
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Јevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca – "Ovo je Sin moj ljubezni… njega poslušajte".
Isus, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.
Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.
U velikom broju pravoslavnih hramova u Srbiji, koji je posvećen ovom prazniku, iznosi se i blagosilja novi rod grožđa, koje se prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.
U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.
Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava pa se kaže – preobražava se i voda i gora.
Izvor: Srna
