Godišnjica
će, između ostalog, biti obilježena u nedjelju
akademijom u Narodnom pozorištu u Beogradu, kojoj će prisustvovati predsjednik
Vlade Srbije Ivica Dačić, a zatim i izložbom na Trgu Republike.
Kancelarija
Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju će godišnjicu obilježiti
pod sloganom "Zločin bez kazne", a program počinje u nedjelju
liturgijom i pomenom nastradalima u pogromu, koju će u crkvi Svetog Nikole u
Prištini služiti vladika raško-prizrenski Teodosije.
Liturgiji
će prisustvovati i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin.
Srpska
pravoslavna crkva će godišnjicu pogroma u nedjelju obilježiti
izložbom "Da se ne zaboravi", u okviru koje će u Svetosavskom domu na
Vračaru biti izložene kopije fresaka srpske vladarske loze Nemanjića.
I
devet godina poslije
martovskog nasilja na Kosovu Srbija nastavlja da upozorava međunarodnu
zajednicu na stalno prisutnu ugroženost tamošnjeg srpskog stanovništva i
permanentnu kampanju zatrašivanja koju sprovode kosovski Albanci.
Premijer
Dačić je, tako, u posljednjem
obraćanju Savjetu
bezbjednosti,
istakao da incidenti na Kosovu, koji su pobrojani i u izvještaju
generalnog sekretara UN, jesu dio orkestrirane kampanje usmjerene
na zastrašivanje kosovskih Srba, sa ciljem da se sprovede totalno etničko
čišćenja i zatre srpska kulturna baština.
Dačić
je tom prilikom podsjetio
da je više od 200.000 nealbanaca prognano sa teritorije Kosova i Metohije od
juna 1999. godine, a da se u prethodnih godinu dana u pokrajinu vratilo samo 45
interno raseljenih Srba.
U
talasu nasilja na Kosovu i Metohiji od 17. do 19. marta 2004. godine ubijeno je
19 osoba, od kojih osam Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu s
međunarodnim snagama bezbednosti.
Kao
nestali još se vode dvoje Srba, iz domova je protjerano više od 4.000
Srba, napadnuti su spomenici kulture i svetinje SPC.
Na
Kosovu i Metohiji je u pogromu uništeno ili do temelja spaljeno 35 hramova SPC,
među kojima 18 spomenika kulture, poput hrama Bogorodice Ljeviške u Prizrenu iz
14. vijeka.
Prema podacima Eparhije raško-prizrenske SPC, iz aprila 2004.,
ukupan broj uništenih crkvenih zgrada je bio blizu 100.
Povod
ili izgovor za pogrom bila je kampanja medija na albanskom u kojoj su lokalni
Srbi optuženi da su psima natjerali preko rijeke
Ibar grupu dječaka
Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka od kojih se jedan utopio u rijeci.
Istraga
UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne
policije Neridž Sing izjavio je tada da su "preživjeli
dječaci
poslije
tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže
Srbe iz susjednog
sela".
Kosmetski
Albanci su najprije
započeli proteste u južnom delu Mitrovice, da bi u sumrak krenuli u oružani
napad na Srbe u sjevernom
dijelu
grada, što su nastojali da obuzdaju pripadnici Kfora.
Prestavnici
međunarodne zajednice ocijenili
su tada da je "etnički motivisano nasilje" nad Srbima na KiM
"planirano i dobro orkestrirano", ali se ispostavilo da više od
20.000 pripadnika međunarodnih snaga isprva nisu adekvatno reagovali da bi ga
spriječili.
Teror
albanskih ekstremista osudili su potom Savjet bezbjednosti
UN, kao i EU, a Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je 29. aprila
2004. donijela
rezoluciju.
(Novosti/Frontal)
