Srijeda, 21.01.2026.
-2.1 C
Sarajevo

Dionica autoputa Prnjavor – Doboj u završnoj fazi

Oko 700 radnika na dionici dugoj 36,6 kilometara dosad je uradilo 72 odsto ukupnog posla, a pod prvim slojem asfalta je već dvadesetak kilometara puta. Kako smo se uvjerili na terenu, najzahtjevniji objekti, kao što je most preko rijeke Bosne dugačak 412 metara i Centar sa osmatranje i kontrolu saobraćaja, su završeni. Tokom radova, koji traju gotovo tri godine, iskopano je preko četiri miliona kubnih metara zemlje, a na samoj trasi dionice od Prnjavora do Doboja biće postavljeno više od 1,5 miliona kvadratnih metara asfalta.

"Ostala je još završnica i finaliziranje radova, jer svi složeniji objekti i poslovi koji su podrazumijevali velike iskope, nasipe i angažovanje velikog broja i radnika i mašina su završeni. Dio trase se priprema za prvi sloj asfalta, dio je već prekriven i ostalo je još da se završe neki manji nadvožnjaci, podvožnjaci i pristupni putevi. U svakom slučaju najveći i najzahtjevniji dio posla je završen", rekao je Boštjan Brolih, operativni vođa projekta.

Na dionici od Prnjavora do Doboja izgrađena su ili su u završnoj fazi izgradnje ukupno 64 objekta, odnosno veliki i mali mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, propusti i tuneli, a u prosjeku u protekle tri godine svakodnevno u toku sezone bilo je angažovano više od 900 radnika.

Inače, projekat izgradnje autoputa od Banjaluke do Doboja, odnosno dionice od Prnjavora do Doboja započeo je na jesen 2012. godine s ciljem da bude završen do novembra ove godine.

Međutim, kako navode i izvođači radova i investitor JP "Autoputevi RS", zbog objektivnih okolnosti, prije svega prošlogodišnjih poplava, taj rok neće biti ispoštovan.

Izgradnja ove dionice finansira se kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 180 miliona evra, s tim da je ukupna vrijednost projekta autoputa od Banjaluke do Doboja vrijedna nešto više od 340 miliona evra.

Druga dionica od Banjaluke do Prnjavora, na kojoj se trenutno radi na obilježavanju i čišćenju terena, rušenju objekata, uklanjanju šiblja i drveća u pojasu izvršene eksproprijacije, duga je 35,3 kilometra i koštaće oko 160 miliona evra, a sredstva su obezbijeđena kreditom od Evropske investicione banke.

Kompletan autoput od Banjaluke do Doboja, koji je podijeljen u dvije faze, gradi konzorcijum koji čine firme "Integral inženjering" iz Laktaša i "Granit" iz Skoplja.

Izvor: Nezavisne

Popularno ove nedelje

Balkan Solar Summit 2026 otvara najkritičnija pitanja tržišta (FOTO)

Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine...

Ana Trišić Babić vratila zakone o zabrani pušenja i “sezoncima” u ponovnu proceduru

Tri zakona usvojena na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine...

Eko toplane počele primjenu restriktivnog režima isporuke toplotne energije

"Eko toplane" Banjaluka započele su primjenu restriktivnog režima proizvodnje...

Doboj, zona sumraka

Trenutno u Vladi Republike Srpske imamo dvije ministrice iz...

Film o Stevi Grabovcu u Banjaluci: Dokumentarni portret dobitnika NIN-ove nagrade

Projekcija kratkog dokumentarnog filma "Poslije zabave" reditelja Stefana Tomića,...

Teme

Balkan Solar Summit 2026 otvara najkritičnija pitanja tržišta (FOTO)

Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine...

Ana Trišić Babić vratila zakone o zabrani pušenja i “sezoncima” u ponovnu proceduru

Tri zakona usvojena na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine...

Eko toplane počele primjenu restriktivnog režima isporuke toplotne energije

"Eko toplane" Banjaluka započele su primjenu restriktivnog režima proizvodnje...

Doboj, zona sumraka

Trenutno u Vladi Republike Srpske imamo dvije ministrice iz...

Film o Stevi Grabovcu u Banjaluci: Dokumentarni portret dobitnika NIN-ove nagrade

Projekcija kratkog dokumentarnog filma "Poslije zabave" reditelja Stefana Tomića,...

Odložen plan od 800 milijardi dolara za obnovu Ukrajine

Potpisivanje plana za obnovu Ukrajine u Davosu je odloženo,...

Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih...

Zašto vjerujemo u teorije zavjera? Psihologija straha, mozak i potraga za smislom

Teorije zavjera nisu marginalna pojava rezervisana za „neobrazovane“ ili...

Povezani članci

Popularne kategorije