"Mi uopšte ne želimo ni da krenemo na taj put. Može NATO da to tretira kako hoće, ali odluka organa BiH o tome ne postoji. Zato Bošnjaci pokušavaju da pošalju taj plan, jer kako NATO može da djeluje prema BiH ako nema taj plan", rekao je Dodik za "Glas Srpske".
On je naglasio da stranke iz Federacije BiH žele da ostane ovaj Savjet ministara sa podobnim ministrima iz Republike Srpske.
"To je njihov glavni cilj. Ranije je u BiH postojao konsenzus o MAP-u i NATO-a, ali mnoge stvari su se danas promijenile. Nema razloga da mi sada rizikujemo i da se povinujemo odlukama koje su ranije donesene", ističe Dodik.
On je ponovio da je za Republiku Srpsku neprihvatljiv ulazak BiH u NATO i da je politika Srpske politika vojne neutralnosti.
"Nigdje ne piše da je to zakonska obaveza. Piše da će institucije BiH raditi na tome. Evo radimo. Imamo mi neki odnos sa NATO-om, kao što je `Partnerstvo za mir`, ima taj program IPAP koji je u vezi sa učešćem u mirovnim misijama. U tome je i Srbija. Ali taj nacionalni plan za pristupanje NATO-u znači da vi, kad krenete, onda ne možete nazad. Naša Skupština je rekla ne i mi nemamo potrebu da se krećemo na tom putu", poručuje Dodik.
On je istakao da je jedna Švajcarska u Drugom svjetskom ratu uspjela da ostane neutralna, kraj Hitlera koji je graničio sa tom zemljom koja nije porušena.
"Šta je dobila Hrvatska? Mnogi drugi? Kažu dobili su bezbjednosni sistem. Od koga mi možemo da budemo napadnuti? Srbije? Hrvatske? Ne, ovdje je bezbjednosni problem terorizam. Hipotetički opet, u globalnom sukobu, ako bi se desio, nama bi najbolje bilo da ostanemo neutralni. U protivnom ćemo biti zbrisani. I za Bošnjake je bolje da budu neutralni", naglašava Dodik.
Kada je riječ o migrantskoj krizi, Dodik ističe da u svemu tome postoji neki plan.
"Bio sam predsjednik Vlade od 1998. do 2001. kada me je zamijenio Mladen Ivanić. I u nekom periodu nakon tog mandata sreo sam se sa visokopozicioniranim čovjekom u Americi. Pričali smo o svemu i on me je tada pitao `Zar ti ne djeluje da se ovaj prostor pacifizira kako bi ovdje mogli da se nasele neki drugi ljudi sa nekim drugim vrijednostima?`. Smatrao sam tada da je to glupost, ali nisam zaboravio tu priču. A, zar upravo ova priča o migrantima nije to?", navodi Dodik.
On kaže da, kada bi neko pravio ozbiljne analize i htio da bude objektivan, morao bi da se uputi u neke rane studije koje su prije 30 godina govorile o tome da zapadna civilizacija upada u problem, da se smanjuje prirast stanovništva, da će za 30 ili 50 godina doći do debalansa u pogledu radne snage i da moraju razmišljati o alternativama.
"Sve ovo što radim me uvjerilo da je ovo što se nama desilo oko raspada Jugoslavije napravljeno da ljudi ovdje budu jeftiniji", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, veoma se teško suprotstaviti ako je državna politika NJemačke da privuče mlade ljude i da im neke benefite.
"Jeste da mi moramo da reagujemo, ali moramo reći da je to državna politika tih zemalja da prihvate mladu radnu snagu za koju ne plaćaju obrazovanje. NJemačka je šezdesetih bila u problemu. Mnogi su tada otišli, nisu se vratili. Kad napune svoje kvote, onda se to malo zaustavi. Onda ne možete ni vizu da dobijete, a kamoli radnu dozvolu. Kad ste im potrebni, sve može", kaže Dodik.
On je istakao i da kao nevladine organizacije koje su formirale vlade tih zapadnih zemalja ovdje forsiraju priču da ništa ne valja.
"Ne kažem da ovdje teče med i mlijeko, ali ja govorim da je to kreacija. Mi smo ovdje zatvoreni, ne može ni BiH, niti Srpska izaći na finansijsko tržište Evrope kao što rade druge zemlje. Napravite anketu o tim ljudima koji su otišli prije godinu dana i pitajte ih kako su", kaže Dodik.
On je rekao da Obavještajno bezbjednosna agencija /OBA/ BiH nije demantovala njegovu izjavu da je OBA donijela naredbu o praćenju određenog broja medija u okviru pripreme za inkriminaciju politički nepodobnih ljudi u BiH.
"Nije bilo nikakvog demantija iz OBA", naveo je Dodik i istakao da mu je bilo interesantno da mediji koje nije naveo da su praćeni o tome nisu objavili ništa.
Izvor: Srna
