Istakla je kako je u američkom Kongresu 1977. godine donesen Zakon o borbi protiv koruptivnih praksi koji stvara jednake, pravične mogućnosti za sva preduzeća da mogu djelovati na tržištu. Zakon je 1998. dopunjen tako da su sada u njega uključene kompanije koje trguju na američkoj berzi. Zakon zabranjuje američkim kompanijama i određenim stranim kompanijama da uplaćuju novčana sredstva da bi se sticala određena prednost.
S tim u vezi, navela je primjer kongresmena Viljama Džefersona, koji je uzimao mito od jedne firme kako bi ona dobivala ugovore u Nigeriji.
"Džeferson je dobio 13 godina zatvora zbog uzimanja mita", kazala je Holtova.
Deniel Joka, zamjenik pravnog atašea u Ambasadi SAD u Sarajevu i agent FBI-ja koji djeluje u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu, odgovarajući na pitanje da li je tačna tvrdnja Dragana Mektića, ministra bezbjednosti BiH, da će agenti FBI-ja pomoći u razotkrivanju korupcije u BiH, rekao je da nema plana da FBI dovede svoje agente u BiH i da budu sastavnii dio istrage u BiH.
"Mi smo spremni da obezbijedimo edukaciju i spremni smo na tu vrstu pomoći BiH", rekao je Joka.
Dodao je da, ukoliko postoje koruptivne radnje sa kojima je povezan neko iz SAD, odnosno neka firma ili pojedinac, onda bi se to razmatralo, ali da nemaju namjeru uključivati se u istrage koje vode agencije u BiH.
Odgovarajući na pitanje novinara da li je bilo istraga u SAD koje su imale uticaja na BiH, odnosno ovaj region, Holtova je odgovorila da jeste i da su to slučajevi "Džonson i Džonson" i "Fejzer". Predavanje agentice Holt organizovano je u sklopu obilježavanja Sedmice borbe protiv korupcije.
Izvor: Nezavisne
