Pokazao je to finansijski plan Fonda zdravstvenog osiguranja za narednu godinu koji je usvojila i Vlada Srpske, a prema kojem su ukupni prihodi sa primicima planirani u iznosu od 755,620 miliona KM i veći su za 7,53 odsto u odnosu na finansijski plan iz ove godine.
Više od 80 odsto ukupnog budžeta fonda biće izdvojeno za finansiranje zdravstvene zaštite, a najveći dio tih sredstava pripašće bolnicama, odnosno oko 10,5 miliona KM više u odnosu na ovogodišnji plan. Osim toga, veći iznos planiran je i za lijekove na recept i to za 3,13 odsto.
– Opredjeljenje fonda je očuvanje zdravstvenog sistema, između ostalog, uvođenjem i finansiranjem novih lijekova, te pružanjem finansijske podrške bolnicama, posebno kada je u pitanju uvođenje novih procedura liječenja. U protekle tri godine u kontinuitetu se izdvajaju veća sredstva za bolničku zdravstvenu zaštitu – objasnili su u Fondu.
Fond je, kako su naglasili, u protekle tri godine smanjio cijene pojedinih zdravstvenih usluga, poput hemodijalize, što je rezultiralo manjim troškovima za ovaj vid zdravstvene zaštite.
– U 2020. za ovaj vid zdravstvene zaštite planirano je oko 34,1 milion KM, što je manje za 3,32 odsto u odnosu na plan iz ove godine – rekli su u fondu.
Vršilac dužnosti direktora bijeljinske bolnice “Sveti vračevi” Siniša Maksimović istakao je da je će više novca u narednoj godini mnogo značiti za ovu zdravstvenu ustanovu.
– Sve bolnice u Srpskoj imaju slične probleme, tako da je svaka marka dobrodošla – kazao je Maksimović.
Vijest da će više novca iduće godine biti izdvojeno za bolničku zdravstvenu zaštitu obradovala je i direktora bolnice u Zvorniku Ivana Popovića, koji objašnjava da bolnice dobijaju novac od fonda na osnovu broja operacija i pregleda.
– Drago mi je da je fond prepoznao da bolnice nose veliki teret zdravstva. Samim tim što je došlo do povećanja cijene rada u zdravstvu, bilo je realno očekivati da dođe do povećanja ugovora, kako bolnicama, tako i domovima zdravlja – rekao je Popović.
Finansijski plan za 2020. godinu baziran je, kažu u Fondu zdravstva, na procjeni potrebnih sredstava za funkcionisanje zdravstvenog sistema, kao i očekivanih troškova.
– Inicijative za dodatne izvore finansiranja još nisu zaživjele, pa je zdravstvenom sistemu i dalje jedini prihod doprinos od zdravstvenog osiguranja. Iz tog razloga ponovo apelujemo na javnost da nas podrže u borbi za obezbjeđenje dodatnih sredstava – istakli su u fondu. Dodali su da u zemljama regiona, pa i u EU, dopunski izvori učestvuju sa oko 20 odsto od ukupnih prihoda obaveznih zdravstvenih osiguranja, a najzastupljeniji izvor upravo je dodatno oporezivanje proizvoda štetnih po zdravlje.
Izvor: glassrpske
